baza veznika

1 suprotna rečenica

- Izložbu je otvorio gradonačelnik Vladimir Bregović, a o izložbi je govorio autor Stjepan Zdenko Brezarić.

- Godine 1867. osniva se Jugoslavenska (danas Hrvatska) akademija znanosti i umjetnosti, a 1874. i Sveučilište.

- Nikada toliko nije vjerovala u sebe, a baš sada nije smjela biti nesigurna.

• Veznik a povezuje surečenice u suprotnoj rečenici kojom se izriče manji stupanj suprotnosti i koje u pravilu mogu zamijeniti mjesto bez promjene značenja. Ispred veznika a u suprotnoj rečenici piše se zarez. Suprotni veznik a spominju sve hrvatske gramatike.

Hrvatska školska gramatika: http://gramatika.hr/pravilo/suprotne-recenice/86/#pravilo

2 sastavna rečenica

- Sunce je grijalo a mi smo uživali u pogledu.

- Stigli smo a oni su nas lijepo pozdravili.

- Tijekom 2008. g. u sklopu projekta održane su 2 radionice, izrađena je i javnosti predstavljena brošura Ugrožene ptičje vrste Krapinsko-zagorske županije a predstavljeni su i prvi rezultati projekta.

• Veznik a povezuje surečenice s različitim subjektima u sastavnoj rečenici. Ispred veznika a u sastavnoj rečenici ne piše se zarez. Sastavni veznik a spominju Hudeček i Mihaljević (2019: 192; vidi poveznicu).

Hrvatska školska gramatika: http://gramatika.hr/pravilo/sastavne-recenice/84/#pravilo

a gdje li

suprotna rečenica, gradacijska

- Nemre čovjek ovo izdržati, a gdje li će paprika.

- Cipan cio nije im se usudio protusloviti ni slovca, a gdje li poturiti grbaču i nekoga iznijeti ispod vješala!

- Nezreo si da se i sa svojom sjenom nosiš, a gdje li da se upustiš u borbu (riječima) s tim superintelektualcem!

• Veznik a gdje li nije potvrđen u gramatikama. Primjeri su uglavnom s foruma.

a gdjeli

suprotna rečenica, gradacijska

• Veznik a gdjeli kao suprotni veznik navode Katičić (2002: 179, 183) i Raguž (1997: 386) te Vukojević i Hudeček (2007: 310). U korpusima nema potvrda za uporabu toga veznika. Potvrde su nađene samo za a gdje li, vidi.

a ipak

suprotna rečenica, gradacijska

- Svi roditelji vole svoju djecu, a ipak mnogima se djeca počnu drogirati ili pričinjati nepodopštine.

- Sve je isto, a ipak malo drugačije.

- Dobre gume život znače, a ipak mnogi štede baš na njima.

- Njegovi filmovi nisu ni avangardni, ni otkvačeni, ni ekscentrični, ni klaustrofobični, a ipak su savršeni.

• Veznik a ipak kao suprotni veznik navode Katičić (2002: 179) i Raguž (1997: 297).

a kakoli

suprotna rečenica, gradacijska

- Ovo se ne može opravdat ničim, a kakoli nekakvim brojem godina zatvora koji će biti sigurno puno ljudskiji nego su oni pružili drugima.

- Nev'dim prsta pred nosom .. a kakoli ću vi't jel' vruće Marijaćiju…

forum.hr

• Veznik a kakoli kao suprotni veznik spominje Raguž (1997: 298): Ne mogu ni ja, a kamoli/nekmoli/gdjeli/kakoli ćeš ti!

a kamoli

suprotna rečenica, gradacijska

- Vi malo stariji sigurno se još uvijek sjećate onih nekadašnjih dućana u kojima je prodavač stajao iza pulta, gdje se roba nije smjela dirati, a kamoli birati, gdje su se šećer i brašno prodavali na vagu...

- Nije shvaćao što znači crta, krug, a kamoli nekakav lik.

- Trojka nije stabilizirala, a kamoli oživjela grčko gospodarstvo.

• Veznik a kamoli povezuje surečenice u gradacijskoj rečenici (uz obvezatnu negaciju u prvoj surečenici). Kao veznik suprotnih rečenica navode ga Katičić (2002: 179, 183), Barić i dr. (1997: 463), Raguž (1997: 386), Hudeček i Mihaljević. Silić i Pranjković (2005: 326) navode ga kao veznik suprotnih gradacijskih nezavisnosloženih rečenica. Kao veznik usporedbenih (poredbenih) rečenica navode ga (uz veznike kamoli, nekmoli i a nekmoli) Brabec, Hraste i Živković (1970: 207) te daju primjere Sila otme zemlju i gradove, kamoli meni konja otet neće., I ne bi ga prenijele vile, a kamoli noge na junaku Crnom Gorom na bijelu danu. Kao veznike usporedbenih rečenica (načinske ili poredbene rečenice) a kamoli i a nekmoli navode i Težak i Babić (2004: 271) uz primjere I ne bi ga ponijele vile, a kamoli noge u junaka., Putnik ga i ne pogleda, a nekmoli da uzvrati na njegov izazov.

a kud

suprotna rečenica, gradacijska

- Pa kad čovjek razmisli ništa čudno jer u toj gradskoj sviti (čitaj vlasti) mnogi ne znaju upaliti računalo a kud komunicirati sa svojim građanima.

- Mene je to pogodilo, žao bi mi bilo svakog igrača, a kud baš da ozlijedim Rađu, koji zbog toga nije više mogao igrati.

- Dobro, kremu možeš napraviti od vrhnja i čokolade, ali jaja u tijestu mogu biti, tijesto se peče najmalje 40 minuta na visokoj temperaturi, ubilo bi i vraga a kud ne salmonelu.

- Aha, brajko a milijuni, uzeo bih ja nju da je i ćorava, a kud ne ovako, još držeću, zgodnu ženu.

Novak Simić: Braća i kumiri

• Veznik a kud kao suprotni veznik navodi Katičić (2002: 179, 183)

a kud li

suprotna rečenica, gradacijska

- Kako turistička sezona dolazi, i kako postaje jasno da piramida nema, uskoro neće ni bušiti (a kud li kopati), nego će izvoditi računalne simulacije fiktivne piramide.

- Nisu svjesni da bi to uopće moglo postojati i nemaju ni ideju kako to teorijski objasniti, a kud li kako to napraviti.

• Veznik a kud li ne navode suvremene hrvatske gramatike.

a kudli

suprotna rečenica, gradacijska

- Čabraji svakako isto sve pohvale na nesebičnoj igri i trudu koji je uložio sa srcem, na ovoj vrelini sunca na kojoj je bilo teško i stojećki promatrati, a kudli još dati onakvu srčanost.

• Veznik a kudli ne navode suvremene hrvatske gramatike.

a nekmoli

zast. suprotna rečenica, gradacijska

- Čovjek ne bi tako s psom postupao, a nekmoli s nekim s kim želi dijeliti život.

- Ovdje se ne može čak ni umrijeti, a nekmoli živjeti kao čovjek.

- Nikada od njega niste mogli naslutiti, a nekmoli čuti kritiku.

• Veznik a nekmoli povezuje surečenice u gradacijskoj rečenici (uz obvezatnu negaciju u prvoj surečenici). Kao veznik suprotnih rečenica navode ga Katičić (2002: 179, 183), Barić i dr. (1997: 461), Raguž (1997: 316). Silić i Pranjković (2005: 326) navode ga kao veznik suprotnih gradacijskih nezavisnosloženih rečenica. Kao veznik usporedbenih (poredbenih) rečenica navode ga (uz veznike kamoli, nekmoli i a kamoli) Brabec, Hraste i Živković (1970: 207). Kao veznike usporedbenih rečenica (načinske ili poredbene rečenice) a kamoli i a nekmoli navode i Težak i Babić (2004: 271) uz primjere I ne bi ga ponijele vile, a kamoli noge u junaka., Putnik ga i ne pogleda, a nekmoli da uzvrati na njegov izazov.

a ono

suprotna rečenica

- Jao kad se sjetim... ljeto... ja uđem mami u kuću... bebica stara niti mjesec dana... otvorim pelenu... a ono guza se ne vidi od praška (pudera).

U vezničkoj skupini: a kad ono (I tako mali sav ponosan donio bodove u gimnaziju na upis, a kad ono – ima i pametnijih od njega, a i onih čiji su učitelji bili još blaže naravi.;Svakom je naivcu jasno, da bi se Grad grčevito držao četvrti koja mu doprinosima donosi više nego što joj se vraća, a kad ono – iz Grada ni glasa.; Ove sam sezone išla odlično, gledateljima sam od lani ostala dužna svoj najbolji nastup i zbilja sam se veselila Pirueti. A kad ono, dođem na trening i popusti gležanj..., Priđem bliže, a kad ono skupina od 30-ak žena.)

• Veznik a ono kao suprotni veznik navode Pavešić (1971:    ), Barić i dr. (1997: 281), Raguž (1997: 297), Katičić (2002: 183). Složeni veznik a ono i veznička skupina a kad ono izražavaju nevjericu, čuđenje, iznenađenje. To je često i pravopisno podržano, npr. česte su nedovršene rečenice u kojima se na mjestu zavisne surečenice nalazi samo veznička skupina a kad ono te tri točkice ili u kojima se ispred te vezničke skupine nalazi crtica: Direktor Ervin mislio da njegovi BB zaposlenici marljivo rade, a kad ono…, Mislilo se da Ronaldinho traži nagažman u Dubaiju – a kad ono… (naslovi na portalima).

a opet

suprotna rečenica

- I divim se ljudima koji se toliko trude, a opet i strahujem da se ljudi više ne znaju igrati.

- Treba moći otići, a opet stajati čvrsto poput stabla.

- Koliko smo nezahvalni na svemu što imamo, shvatila sam danas gledajući ovu djecu koja nemaju ništa, a opet imaju sve…

• Veznik a opet kao suprotni veznik navodi Katičić (2002: 197, 183), spominje ga Raguž (1997: 297).

a otkud

suprotna rečenica

- Eto. Ne moš sebe jednoga skupiti, a otkud onda složiti čovjeka s čovjekom, desetoricu s desetoricom?

• Veznik a otkud kao suprotni veznik navodi Katičić (2002: 197, 183).

a to

suprotna rečenica

- Mislila sam odraditi dva mjeseca, a to se oteglo na dvije godine.

- Ispada tako da je u ove dvije velike nesreće motorista izazvao sudar, a to je upravo ono što želimo spriječiti.

- Drugi put ne izlazim na izbore. A to im je upravo i bio cilj.

Vezničke skupine: a baš to, a upravo to, a samo to

• Veznik a to kao suprotni veznik navode Katičić (2002: 179) i Pavešić (1971: 388).

a toli

suprotna rečenica

- Kad se u Austro-Ugarskoj Monarhiji 1872. godine zalomila epidemija kolere jedan varoški fizikat se suprotstavio nekorektnom prisiljavanju varošana na dezinfekciju prepadanjem pa objavljuje: „... Svaki zna da dobar dio bolesnika pogine od straha i da stoga ne valja plašiti publiku ni onda kad je bolest tu, a toli kad od nje ni traga.”

• Kao suprotni veznik navodi ga Katičić (2002: 197, 183).

• U suprotnim rečenicama s veznikom a kojima se izražavaju kakvi vremenski (prijevremenost – poslijevremenost), uzročno-posljedični, namjerni ili npr. dopusni odnosi često se u drugoj surečenici pojavljuje prilog koji upućuje na taj odnos, koji nerijetko stoji u kontaktu s veznikom a: a onda, a tada, a zatim, a nakon toga, a stoga, a zbog toga, a radi toga, a usprkos tomu, a unatoč tomu. Međutim, ti prilozi u pravilu ne tvore s veznikom složeni veznik, što je vidljivo iz činjenice da oni mogu u drugoj surečenici biti i na kojemu drugom mjestu, odnosno da ne moraju nužno stajati uz veznik a, što pokazuje da nisu dijelom složenoga veznika koordinirane (suprotne) rečenice jer koordinator ne pripada nijednoj od surečenica, pa nije logično da jedan njegov dio može stajati u drugoj surečenici. Npr. rečenica Troškovi života rastu iz dana u dan, a usprkos tomu potrebno je osigurati veća sredstva za školovanje djece, kupnju stana ili automobila ili uštedjeti neki iznos za mirnu starost. mogla bi glasiti i Troškovi života rastu iz dana u dan, a  potrebno je usprkos tomu osigurati veća sredstva za školovanje djece, kupnju stana ili automobila ili uštedjeti neki iznos za mirnu starost. Kako bi složeni veznik morao pokazivati visok stupanj frazeologiziranosti te nemati sintaktičku funkciju u rečenici, takve skupine ne navodimo ovdje kao složene veznike unatoč tomu što se neki od njih navode u gramatikama ili literaturi kao složeni veznici. I u dvodijelnim izrazima (Flortschütz, primjerice, navodi čitavu skupinu) s punoznačnicama, poput čas… čas, dijelom… dijelom, prije svega… potom, prije svega… potom...  onda, s jedne strane… s druge strane, sad… sad, u jednu ruku… u drugu ruku često se ispred drugoga ili posljednjega dijela nalazi veznik a, npr. I doista, Vukovar se uvijek nekako kolebao između toga dvoga: čas ga je privlačio kozmopolitizam, široki vidici, velik zamah, a čas opet male relacije, domaće petljancije, naškost i ljubav prema rodnom tlu., Dijelom je sazrijevao u bačvicama od francuskog hrasta, dijelom u američkim, a dijelom u inoksu. Svaki od takvih izraza zahtijeva temeljitu analizu na velikome broju primjera kako bi se donio konačan zaključak o tome što se može smatrati vezničkom skupinom, što složenim veznikom.

1 uvjetna rečenica, stvarna

- Ako tražite proizvod koji nije na letku – javite se.

- Ako želiš biti korisnik, možeš se registrirati.

- Pogledat ćemo film ako obećaš da nakon toga ideš spavati.

• Stvarne uvjetne rečenice s veznikom ako česte su u administrativnome stilu, npr.: Pisana ponuda obvezuje ponuditelja iako je nije potpisala službena osoba samo ako je dana na poslovnom papiru s kojim se on služi u svom poslovanju; ako je potpisana na uobičajeni način; ako se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi i njegov redoviti opseg te ako ponuđenik nije mogao znati da je ponudu potpisala neovlaštena osoba. U uvjetnoj stvarnoj rečenici s veznikom ako, kao i u takvoj rečenici s veznikom ukoliko, nema ograničenja u uporabi glagolskih vremena, a veznik li u tome tipu rečenica ima u zavisnoj surečenici obvezatan prezent ili futur II.

2 uvjetna rečenica, moguća

- Ako bismo prihvatili vašu ponudu, došli bismo.

- Ako biste ga pozvali, kojeg napadača biste izbacili?

- Ako bismo doputovali u Veliku željeznicom, pješaku će kroz cijelo naselje skratiti put žuborenje bistrog potoka Veličanke.

- Ako bismo smjeli pogađati, veća je vjerojatnost da će Hrvatska povećavati PDV nego da će ga zadržati ili smanjiti.

- Ako bismo analizirali dalje, naći će se tu još dosta propusta.

• U uvjetnim mogućim rečenicama s veznikom ako obvezatan je kondicional u zavisnoj surečenici, a on je u najvećem broju primjera potvrđen i u osnovnoj surečenici. U osnovnoj surečenici može stajati i prezent te futur. U mogućim uvjetnim rečenicama s veznikom kad i u zavisnoj i u osnovnoj surečenici uvijek je kondicional. Usp. Silić i Pranjković (2005: 348).

3 objektna rečenica

- Ana ga je molila ako može malo tiše.

Marinković, Ruke; prema Katičić (2002: 301)

- Pa bih molio gradonačelnika ako može po prilici reći, s obzirom na vremenske prilike, kada je to planirano da se završi i kakve su šanse i kada bi se počela uređivati Jelačićeva ulica?

- Pitaj ga ako želi doći.

• Ovaj tip rečenica treba promatrati u okviru činjenice da je veznik da u njima zamjenjiv veznikom li te da se tim rečenicama izriče ljubaznost. Drukčije je sa skupinom da ako, u kojoj se veznik izrične i veznik uvjetne rečenice nalaze u slučajnome kontaktu te u kojoj se veznik ako pojavljuje u uvjetnoj rečenici uvedenoj glavnom s glagolom govorenja ili mišljenja. U rečenicama koje se ovdje navode kao primjer glagol u glavnoj surečenici ne uvodi uvjetnu rečenicu s uvjetnim veznikom ako, nego objektnu rečenicu u kojoj je veznik ako zamjenjiv veznikom li. Iako Katičić (2002: 301) za istu skupinu pogodbenih rečenica koje imaju „uz pogodbeno i neka druga značenja” navodi primjere Ah, kaži mi ako sam ti mila! (iz narodne pjesme) i Ana ga je molila ako može malo tiše. (Marinković, Ruke) smatramo da nije riječ o istome tipu rečenica. U prvome primjeru riječ je o rečenici koja ima dvije moguće interpretacije: ona se može razumjeti kao rečenica koju je moguće interpretirati kao objektnu rečenicu 'Kaži mi jesam li ti mila' te kao rečenica uvjetnu rečenicu 'U slučaju da sam ti mila, reci mi to.' Rečenica Ana ga je molila ako može malo tiše. ne može imati uvjetnu interpretaciju 'U slučaju da može malo tiše, Ana ga je molila.', nego se ta rečenica može interpretirati samo kao objektna rečenica 'Ana ga je molila može li malo tiše.'.

ako… i

1 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, stvarna

- Ako je i uspješan u tome, on je još uvijek u nepovoljnom položaju.

- Ako i sadimo prekasno,moguće je da sadnja bude uspješna.

- Ako je i u predizborne svrhe, previše je.

2 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, moguća

- Ako bih ga i naljutila, oprostio bi mi.

- Ako su mu i sve lađe bile potonule, nitko ništa nije mogao primijetiti na njegovu licu.

- Ako bi i bilo u predizborne svrhe, bilo bi previše.

- Takav tekst, ako bi i bio objavljen, nestao bi jako brzo u moru drugih, beznačajnih informacija.

- Ako bismo i izgubili, barem bismo znali da smo pokušali.

• Ako je kao dopusni veznik potvrđen u Katičićevoj Sintaksi (2002: 289–314), Pavešićevoj (1971) te Težakovoj i Babićevoj (2004: 269–270) gramatici. Silić i Pranjković (2005: 351) uvode naziv uvjetnodopusne rečenice da bi opisali upravo taj tip rečenica. Kao veznik navode ako. „Kao sto je vidljivo iz navedenih primjera, u realnodopusnim recenicama dolazi veznik ako, u potencijalnodopusnima veznici ako i kad te u irealnodopusnima veznik da, s tim da je svima njima svojstvena pojačajna čestica (intenzifikator) %(n)i.” Međutim, ta pojačajna čestica u njima nije ispustiva, pa se može i smatrati dijelom veznika. Vezno sredstvo u mogućim dopusnim rečenicama ako… i zamjenjivo je veznim sredstvom kad… i samo kad je u zavisnoj surečenici kondicional.

ako… i… ali

1 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, stvarna

- Ako i izgleda ružno, ali je ukusno.

Silić i Pranjković (2005: 350)

2 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, moguća

- Ako bi i izgledalo ružno, ali bilo bi ukusno. LH

• Za ovaj tip rečenica koji spominju Silić i Pranjković (2005: 350) nema potvrda u korpusu, što potvrđuje da su u pravu kada kažu: „Najčešća je i najobičnija suodnosna čestica ipak, Opet je manje obična, a uporaba čestice al u toj službi izrazito je obilježena kao rijetka ili zastarjela.” Uz veznik ako u ovome se tipu rečenica upotrebljava i veznik kad. U osnovnoj i zavisnoj je surečenici kondicional.

ako… i… ipak

1 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, stvarna

- Ako je i bilo teškoća u baratanju metlama, ipak su pokazali spretnost i okretnost.

- Ako je i suvišno, ipak je bolje naznačiti osnovne konture zbivanja koja su potresala područje bivše Jugoslavije.

2 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, moguća

- Ako bi se takav rad i obavio na temelju odluke većine suvlasnika prema utvrđenim suvlasničkim udjelima, ipak Zavod nema kao upravitelj obvezu nadzora nad takvim radovima.

• Uz veznik ako u ovome se tipu rečenica upotrebljava i veznik kad. U osnovnoj i zavisnoj je surečenici kondicional. Kao veznik dopusnih rečenica navode ga Težak i Babić (2004: 272).

ako… i… opet

1 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, stvarna

- Ako i nije točno, opet odlično zvuči.

- Ako je i malo, opet dobro dođe.

Silić i Pranjković (2005: 350)

2 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, moguća

- Ako i ne bi bilo točno, opet bi dobro zvučalo. LH

• Uz veznik ako u ovome se tipu rečenica upotrebljava i veznik kad. U osnovnoj i zavisnoj je surečenici kondicional.

ako li

1 uvjetna rečenica, stvarna

- Ako li je itko kriv – to sam ja!

- Ako li me što trebate, nazovite me.

- Ako li je dakle ikakva ohrabrenja u Kristu, ako li ikakve utjehe u ljubavi, ako li ikakva zajedništva u Duhu, ako li je srca i milosrđa, upotpunite radost moju tako da budete složni, da imate ljubav istu, jednodušni i jednomisleni.

Poslanica Filipljanima 2

2 uvjetna rečenica, moguća

- Ako li bi stigao i prije, nitko sretniji od mene!

- Ako li ne bude ovako, nece nikako!

prema Raguž (1997: 299)

Vuk Tadija Barabrić. 2019. Funkcija vezničkoga spoja ako li u starohrvatskim pravnim tekstovima. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 45/2: 265-277.: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=334015

• Kao uvjetni (pogodbeni) veznik ako li navodi ga Katičić: „Taj je veznički izraz osobito značajka starinskog jezika i pučkoga izraza. Veznički izraz ako li nadovezuje se na prethodne rečenice i stavlja zavisno složeni pogodbeni sklop donekle u značenjski odnos suprotnosti s onim što mu u tekstu prethodi.” (Katičić 2002: 303) te Raguž (2005: 299; također i kao akoli). Pranjković (2005: 253)  taj veznik u sastavljenom liku akoli donosi u primjeru oprimjerujući česticu li u sraslicama: „Čestica li dolazi, također kao vrsta pojačajne riječi, i uz druge čestice ili vezna sredstva. Tada se piše zajedno s riječima iza kojih dolazi, npr. Bolje mi negoli oni. (…)”. Iscrpnu analizu veznika ako li daje Barbarić 2019. (vidi poveznicu). Njegov je zaključak: „Nakon provedene analize zasnovane na pobijanju hipoteze da ako i ako li imaju jednako značenje/funkciju, nameće se zaključak da je prototipna funkcija vezničkoga spoja ako li u promatranome korpusu postavljanje dodatnoga uvjeta na osnovi potencijalnih rezultata prethodnoga uvjeta. Na tu se vezu može gledati kao na nadrečeničnu, pa bi se spoj ako li mogao odrediti kao konektor, i to, preciznije, kao uvjetni (kondicionalni) konektor. Često prisutna konotacija suprotnosti zapravo je nusprodukt, a ne bitna značajka toga konektora, barem ne takva da bi ga se s pomoću nje definiralo (do nje vodi situacijska, a ne jezična logika). S druge strane, očita emfatičnost koju daje drugi dio složene strukture, element li, omogućuje mu postati snažnim retoričkim sredstvom, pa i to njegovo svojstvo može biti dio definicije, ali pitanje je je li jednako važno kao i prvo – mogli bismo ga u tome slučaju nazvati pojačajnim (intenzivnim) uvjetnim(kondicionalnim) konektorom.” (Barbarić  2019: 272). Ovdje iznosimo mišljenje da je li svakako pojačajna čestica te da je u vezniku akoli došlo do njezina srastanja s veznikom ako, kao i u kakoli, gdjeli, negoli. Iz navedenih primjera vidi se da je riječ o ekspresivnijim rečenicama u kojima se sadržaj naglašava na različite načine, npr. neutralne preoblike danih primjera glasile bi: Ako je tko kriv, ja sam., Ako me trebate, nazovite me. Ako je ohrabrenja u Kristu, ako je utjehe u ljubavi… .   

ako… ni

1 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, stvarna

- Ako i nije uspješan u tome, ni drugi nisu uspješniji. LH

2 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, moguća

- Ako i ne bi bio uspješan u tome, ni drugi ne bi bili uspješniji. LH

• Ako ni kao veznik uvjetnodopusnih stvarnih i mogućih rečenica navodi Pranjković (2005: 351) (i i ni u veznicima ako… i i ako… ni smatra intenzifikatorom). Uz veznik ako u ovome se tipu rečenica (moguća uvjetnodopusna rečenica) upotrebljava i veznik kad. U osnovnoj i zavisnoj je surečenici kondicional.

ako… onda

1 uvjetna rečenica, stvarna

- Ako već to ne možete a onda bar pošteno pojasnite puku.

- Ako se već ne uvažava moje odluke, a onda bar da mi se ne prosipa pamet u facu.

- Ako nemaju veću zaradu, a onda bar nisu u gubitku

- Ako me već Bog nije obdario bogatim mužem, onda bar da živim na moru.

2 uvjetna rečenica, moguća

- Ako ne biste imali veću zaradu, onda ne biste mogli opstati. LH

• Ako… onda kao veznik uvjetnih stvarnih i mogućih rečenica navodi Katičić (2002: 270).

ako… ono

1 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, stvarna

- Upravo obrnuto: danas vam pričamo o dvijema spisateljicama kojima je zajedničko što ih je književnost pretvorila, ako ne već u princeze, a ono bar u vrlo, vrlo dobrostojeće žene...

- Tako bi trebalo biti u stvarnom životu, ako ne svakog čovjeka, a ono bar u životu kršćana.

- Ako ne naslućuje, ono bar priželjkuje uspješan ishod.

- Pokušaj nagovoriti svoju „bolju i pametniju polovicu” da ti se pridruži, a ako neće, a ono bar da bude uviđavan pa sam sebi nešto skuha na brzinu.

Vezničke skupine: ako… a ono, ako… ono bar, ako… a ono bar

• Maretić (1963: 548): „Prema ako moze u korelaciji biti: a, onda, ono, a ono, tada, tako, to.” U takvim je rečenicama obvezatna negacija u glavnoj surečenici.

2 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, moguća

- Skupila bi dovoljno potpisa za referendum da se ako već ne zabrani, a ono bar zavuče u nedogled cijela investicija.

ako prem

1 zast. dopusna rečenica, uvjetnodopusna, stvarna

- Ne bih znao objasniti zbog čega su barbuni na tolikoj cijeni, ako prem oni od kamena mogu stati uz bok boljoj ribi, govorio je svojim preuzetnim staromodnim jezikom moj prastric Veljko Alačević kad god bi pekli trilje ili barbune.

nacional.hr

- Ozbiljnost i uzbuđenje duše, kojim se našao na tom mjestu, davalo je njegovom djetinjem licu čisto muževni izražaj, ako prem mu se je nenadano ispunila smjela želja, da se nađe jednom onako samostalan bez ičijega nadzora na mjestu svjećara.

mojblog.hr

- Ako prem joj kiša šibala u lice, kad bi krov pomaknut, ona je bila vrlo zadovoljna i Smiljaniću zahvalna.

Ksaver Šandor-Gjalski, Gjurgjica Agićeva

- Ako me već Bog nije obdario bogatim mužem, onda bar da živim na moru.

• Potvrđeno u Katičić (2002: 314), kao akoprem i ako prem, također i prem ako te u Barić i dr. (1997: 511).

2 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, moguća

• Uz veznik ako u ovome se tipu rečenica upotrebljava i veznik kad. U osnovnoj i zavisnoj je surečenici kondicional.

ako prem… i

1 zast. dopusna rečenica, uvjetnodopusna, stvarna

- Znamo već odprije, da je kapetan i surogani sudac bolježljiv, te da će tu stvar morati Pravočina riešiti; ali ipak okolnosti radi napominje se, da se zna, kako je sa čitavom vojskom Kata, majstorica, k bolestnomu kapetanu išla, koi kako list pročita i larmu čuje, taki napiše na cedulji, ako prem je i bolestan bio, da starešina Pravočina odmah Petra izpusti; s tom ceduljom predade također Kati list direktorov, te ju tako uputi k gospodinu starešini Pravočini, a provod ju mladićah uzastopce slieđaše.

Miroslav Kraljević [1863], Požežki đak ili Ljubimo milu svoju narodnost i grlimo, sladki svoj narodni jezik

• veznik ako prem… i potvrđen je također i u zapisu akoprem… i, vidi pod akoprem.

2 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, moguća

• Uz veznik ako u ovome se tipu rečenica upotrebljava i veznik kad. U osnovnoj i zavisnoj je surečenici kondicional.

ako prem… ipak

1 zast. dopusna rečenica, uvjetnodopusna, stvarna

- Gospodine, ako prem mi svi vas vele štujemo, ipak se ne sudara ne samo sa običajem i ćudorednošću, da djevojka od stranjskoga štogod na poklon primi, nego također niti bi momu, niti moga djeteta poštenju prudilo; zato se ja na vašoj veledušnosti liepo zahvaljujem.

2 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, moguća

- Gospodine, ako prem bi mi svi vas vele štovali, ipak se ne bi sudaralo ne samo sa običajem i ćudorednošću, da djevojka od stranjskoga štogod na poklon primi nego također niti bi momu, niti moga djeteta poštenju prudilo; zato se ja na vašoj veledušnosti liepo zahvaljujem.

LH

ako… (a) to

1 uvjetna rečenica, stvarna

- PODRŽITE NEOVISNU KAZALIŠNU SCENU U HRVATSKOJ. Ako ni zbog čega drugog, a to stoga što je još uvijek živa.

- Ako mi pomogneš, to će ići lako.

LH

2 uvjetna rečenica, moguća

- Ako bi mi pomogao, to bi išlo lako.

• Ako se pojavljuje i kao gornji član korelatora: ako… takav, ako… to, ako … a ono (Katičić 292–293).

baš ako

1 dopusna rečenica, stvarna

- Iako mrzim pravila i red , u zadnje vrijeme sam si zadao da svakog jutra pijem cijeđeni limun, naranču i grejp, a vitamine u tabletama baš ako se mora.

2 dopusna rečenica, moguća

- Učinio bih to baš ako bi se moralo.

LH

istom ako

1 uvjetna rečenica, stvarna

- Njega će potražiti istom ako neki od glavnih kandidata osjete bilo kakve ozbiljnije posljedice ovonedjeljnog nogometnog vikenda.

• Kao veznik uvjetnih stvarnih rečenica navodi ga Katičić (2002: 303): „U realnim protazama jevljaju se i veznički izrazi samo ako, nego ako, nego ako li, baš ako, istom ako, već ako. U svakom od tih izraza pogodbeni veznik ako dobiva još posebno značenje izraženo drugom riječi u vezničkom izrazu.”

2 uvjetna rečenica, moguća

- Njega bi potražili istom ako bi neki od glavnih kandidata osjetili bilo kakve ozbiljnije posljedice ovonedjeljnog nogometnog vikenda.

LH

ma ako… i

1 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, stavarna

- Ma ako ga i montiraju da svjetli, ja se dam kladiti da neće svijetliti duže od 4 dana.

- Ma ako danas i fali dobrog raspoloženja, barem me zdravlje služi.

2 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, moguća

- Ma ako bi ga i montirali da svjetli, ja se dam kladiti da ne bi svijetlio duže od 4 dana.

LH

osim ako

1 uvjetna rečenica, stvarna

- Dolaske iza 20 sati nužno je najaviti unaprijed, osim ako nije drugačije naznačeno.

- No, za te dobre stvari nisu nam potrebni novi zakoni, a još manje zakrpe na starima. Osim ako ne treba zakonom propisati potrebu za većim jedinstvom i dogovorom onih koji dijele istu sudbinu.

• Uporaba veznika osim ako česta je u administrativnome funkcionalnom stilu. U toj se skupini u rečenicama u kojima se pojavljuje dvostruka negacija može izostaviti osim, a da se pritom značenje rečenice ne promijeni: Ljudi ne postoje osim ako nisu kraljevi. > Ljudi ne postoje ako nisu kraljevi. U rečenicama bez dvostruke negacije to nije moguće, npr.: Navijam za Brazil, osim ako zaigra loše. U toj je rečenici skupina osim ako složeni veznik (prema Hudeček – Vukojević 2007: 296).

2 uvjetna rečenica, moguća

- Pristanak se može svakodobno opozvati , čak i ako je zahvat započeo, osim ako bi se time ugrozio život pacijenta.

- Ako bi neki časnik (a i državni činovnik) otrpio uvredu, gubio bi čin, osim ako bi protivnika izazvao na dvoboj .

Ilc, Gašper; Zovko Dinković, Irena. 2019. Subordinate Unless-Clauses: Croatian and Slovenian in Comparison to English. 45/2: 473-504: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=334087

Hudeček, Lana; Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica. 2011. Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku. 37/1: 41-72: https://hrcak.srce.hr/76255

Vukojević, Luka; Hudeček, Lana. 2007. Podrijetlo, ustrojstvo, funkcija i normativni satus složenih veznika i vezničkih skupina. U: Sintaktičke kategorije. Ur. Kuna, B. Filozofski fakultet u Osijeku i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 283-334.:

samo ako

1 uvjetna rečenica, stvarna

- Osnovna se imovina Zaklade navedena u Statutu smije promijeniti samo ako se time ne smanjuje njezina vrijednost i ne dovodi u pitanje ispunjenje svrhe Zaklade.

- Iznimno, akt se može donijeti po žurnom postupku samo ako to zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili ako bi nedonošenje takvog akta u određenom roku moglo uzrokovati znatniju štetu za Općinu.

- To se pravilo primjenjuje samo ako skupina s pridjevom ima isto značenje kao skupina s genitivom.

• Veznik samo ako navode Težak i Babić (2004 :269), Raguž (1997 :298, 319) te Katičić (2002: 303) kao veznik uvjetnih stvarnih rečenica. Spominju ga, ne određujući u kojim se rečenicama upotrebljava, i Barić i dr. (1997: 281)

2 uvjetna rečenica, moguća

- S tražbinom iznosa obuhvaćenih izjavom o ustupu obvezana osoba bi mogla prebiti svoju tražbinu prema dužniku samo ako bi ona i u slučaju nastavljanja stečajnoga postupka imala pravo na prijeboj.

- Drukčija definicija imala bi svoj učinak samo ako bi do nje došlo prije kritičnog trenutka stjecanja prava na tom i takvom objektu .

već ako

1 uvjetna rečenica, stvarna

- Već ako i ti nisi odvjetnica pa si im potrebita kao zastupnica.

- Moguće je da bi ta osoba, već ako vjeruje u te smiješne stvari, tražila onoga koji je bacao uroke i naudila mu.

2 uvjetna rečenica, moguća

- Kodeks ponašanja postigao bi željeni učinak već ako bi ga usvojili samo najveći hedge fondovi.

• U uvjetnim i dopusnim rečenicama, u kojima se pojavljuje veznik ako, pojavljuje se i veznik ukoliko. Njegova se uporaba ne preporučuje u hrvatskome standardnom jeziku.

Kolokacijska baza hrvatskoga jezika: http://ihjj.hr/kolokacije/search/?q=ako&search_type=basic

zast. uvjetna rečenica

- .Amore, ti misli dopusti mi lude: dokle živim mudro, ćutim sveđ’ se loše,bez volje i slasti dani mi se troše, akoli iz mene planuća ne bude.

Mirko Tomasović. Prepjevi iz romanskog pjesništva.

- Akoli je tko mislio da će se uvidom u transkripte ta činjenica promijeniti, grdno se prevario

- Ako mi pogodiš, na kojem je kraju ovaj štap teži, bit ću ti prijatelj, akoli ne, a glava s tebe.

slavoljubpenkala.hr

- Gdje se, akoli ne u zastrašujućim situacijama, možemo naučiti hrabrosti. Gdje se, akoli ne ondje gdje se sve oko nas ruši, možemo naučiti potpunome pouzdanju?

trecidan.hr

• U primjerima veznik akoli imaju Raguž (1997:278)  te Silić i Pranjković (2005: 253), ali ga ne navode kao veznik uvjetnih rečenica, nego kao primjer tvorbe veznika srastanjem veznika ako s česticom li. Veznik ako li navodi Katičić (2002: 303), vidi ako li.

zast. uvjetna rečenica

• Veznik akono navodi Katičić (2002: 303): „Umjesto veznika ako javlja se u realnim protazama i veznički izraz akono.” te navodi i da pripada starinskome jeziku i pučkome izričaju  te daje isti primjer kakav se (s. v. ako)  jedini navodi u Akademijinu rječniku (uz napomenu da -no ne mijena značenje veznika ako): „Pušti, sine, glavu sa ramena / a ne pušti vrhovnu stolicu, / akono si srca Stankovoga (Npj. 5, 10)”. Veznik akono nije potvrđen u korpusima suvremenoga hrvatskog jezika.

zast. dopusna rečenica, uvjetnodopusna

- Blažić mu je vjerovao, pa akoprem su se svi protivili, pusti ga Gjuro Turić.

Darovi svieta

• Potvrđeno u Katičić (2002: 318), kao akoprem i ako prem, također i prem ako: „U starinskom jeziku uvrštavaju se dopusne recenice i s vezničkim izrazima akoprem (ako prem) i prem ako.” Babukić (1854: 406, 407, 410) ga navodi kao dopustno - protuustavni (dopusno-suprotni) veznik, a u istu mu skupinu spadaju veznici ali, nego, naproti, prem, premda  itd. U korpusima je potvrđeno samo sastavljeno pisanje akoprem.

akoprem da

zast. dopusna rečenica, uvjetnodopusna

• Katičić (2002: 318): „U staro doba javlja se dopusni veznički izraz akoprem da. Ali i puz lasno orlu, kad Bog vodi, / hoce uteć, kasno akoprem da hodi (Kanižlić, Rožalija 27)”.

akoprem… i

zast. dopusna rečenica, uvjetnodopusna

- Ja to ne mogu vjerovati, akoprem i nemoguće nije.

Milutin Nehajev. Rakovica

akoprem… ipak

zast. dopusna rečenica, uvjetnodopusna

- Stari Blagaić, akoprem bolestan i slab, prisustvovao je ipak svečanosti, pa poslije i gozbi.

Mirko Bogović. Slava i ljubav

- Akoprem je cijena bila niska, ipak osta mnogo zemljišta neprodano.

Josip Kozarac. Odabrane pripovijetke

- I akoprem mu je žena već dvie godine težko bolovala, i akoprem mu je njena bolest više puta dozlogrdila, ipak je on osjećao, da je u njegovu životu jedna nit presječena.

Josip Kozarac. Medju svjetlom i tminom

• Veznik akoprem… ipak navodi Babukić u Ilirskoj slovnici (1854: 406): „Drugo odnošenje naznačuju dopustno — protustavni (dopusno-suprotni, nap. LH) veznici (concessivo — adversalivae conjunctiones): ali (=»o,nu) nego (=zdd n. p. da izbavi nas oda zla) naproli, prem, premda, akoprem (dubr. zasve) – ipak, ali ipak, svim tim (sa svim tim), medjulim, nistanemanje (=svim tim).”

akoprem… opet

zast. dopusna rečenica, uvjetnodopusna

- Akoprem je vidjela da bi Lucija s požudom udisala svojim kratkim dahom svježi vanjski zrak, opet je to zračenje bilo njezina iznimna dozvola, jer je uporno držala da je svima bolestima zarodak u prehladi.

Vjenceslav Novak. Posljednji Stipančići

akoprem… to

zast. dopusna rečenica, uvjetnodopusna

- Ali čudnovato! Akoprem dobro plemenito srce Janičino Krivudića nije više osuđivalo, to ga je neka tajna slutnja njezina ipak svejednako korila s licumjerstva i zloće.

Mirko Bogović. Slava i ljubav Tvorba: ako-prem,

suprotna rečenica

- Tamo si je autor teksta malo zakomplicirao život, ali sve je dobro prošlo.

- Na treninzima im je uglavnom dobro parirao, ali su utakmice bile frustrirajuće.

- Rastanak je bio tih, jednostavan, ali su srca krvarila.

- Temperatura na vrhu bila je tek 1 stupanj iznad nule, ali zato nije bilo vjetra.

- Ljudi često nailaze na različite prepreke u svom životu, ali baš tada postaju svjesni svoje snage.

U vezničkim skupinama: ali barem (Cibona izgubila u Kaunasu, ali barem je razlika dobra), ali ipak, ali isto tako, ali nasuprot tomu, ali (baš, još, tek, upravo, već) onda, ali opet, ali s druge strane, ali (baš, tek, upravo, već) sada; ali (kad) ono; ali samo, ali (baš, upravo, samo) tada, ali (baš, upravo, samo) to, ali unatoč tomu, ali usprkos tomu (Vatreni tako nastavljaju kvalifikacije s 13 umjesto osvojenih 14 bodova, ali usprkos tomu ostaju prvoplasirana momčad u skupini.), ali zato

• Ali je veznik u suprotnoj rečenici kojom se, kao i suprotnom rečenicom s veznicima dok, dočim i no izriče izrazita suprotnost: iznevjereno očekivanje ili neostvarena posljedica.

Hrvatska školska gramatika: http://gramatika.hr/pravilo/suprotne-recenice/86/#pravilo

kad ali

suprotna rečenica

- Podugo mučeći jedno uz drugo šetahu, kad ali najednom oboje stanu pod starom sjenatom lipom.

Mirko Bogović. Slava i ljubav

- Danci su se bili već ponadali, da će doći Napoleon, da im vrati izgubljene pokrajine, kad ali stigoše glasovi o porazu Francuza, a malo zatim o komuni u Parizu.

Milan Marjanović. Književne studije i prikazi.

- Ali treba okrenuti leđa izlaznim vratima, krenuti k tome mauzoleju, prići opet kontesi Markantunovoj, prihvatiti se iznova pamuka i alkohola, i biti kosovka djevojka na ovom mutnom razvođu. Kad ali u to, eto Erminije na vrata!

Slobodan Novak. Mirisi, zlato i tamjan

U vezničkoj skupini: kad ali ono (Pitao sam se, zašto povlačiš ruke, zašto se odmičeš. Kad ali ono, ti imaš oči žene! Slobodan Novak. Mirisi, zlato i tamjan)

• Brabec, Hraste i Živković (1970: 202) spominju i rastavni veznik ali, za koji nismo našli potvrda: „Rastavne rečenice vežu se veznikom ili, a u narodnom govoru sa ja, jali, ali.”

Kolokacijska baza hrvatskoga jezika: http://ihjj.hr/kolokacije/search/?q=ali&search_type=basic

zast. suprotna rečenica

- Čuvaj mi piliće, da ih štogod ne odnese; onda pomuzi krave, ama čuvaj da ne podoje telad.

Slavoljub Penkala

- Hoću da ustanem, da pobjegnem, ama ne mogu: ležim ko prikovan.

Jakša Kušan: U procijepu

• Suprotni veznik ama navodi Katičić (2002: 179) kao zastarjeli, poetski i tumači ga kao suprotni prilog u vezničkoj funkciji (2002: 183). Maretić (1963: 538) o vezniku ama piše: „Veznik ama uzet je iz turskoga jezika, isto tako i veznik ele i (veoma rijetki) ema, a veznik ma iz talijanskog.”  Maretićevi su primjeri: i mačka je kralja gledala, ama ga se nije bojala, nar. posl. 103, vuk na vuka ni po noci neće, ama hoce junak na junaka, nar. pjes., 4, 431. Veznik ama potvrđen je i u Akademijinu rječniku. Napominje se da se nalazi samo u Vukovu rječniku. U korpusima ama u pravilu pojačajna čestica (intenzifikator) koja najčešće dolazi uz intenzifikator baš, npr. Čini se kako ama baš svatko može raditi svašta., Svi znamo da za te laži nemaju ama baš nikakvih dokaza.. U tim je rečenicama čestica ama sinonimna čestici ali: Do sada nije bilo ali baš nikakvih incidenata., Prika moj, ja nemam više nikakvih briga… ali baš nikakvih… . Veznik ama kao veznik suprotnih rečenica navodi i Raguž (1997: 386).

uvjetna rečenica

- Sve će biti dobro, bilo ovako, bilo onako.

- Bilo ti drago, bilo ti krivo, ja ću doći.

primjer prema Palić (2018: 139)

- Bog u tebi rađa svoga jedinorođenoga Sina, bilo ti pravo, bilo ti krivo, spavao ti ili bio budan.

bilo da… bilo da

uvjetna rečenica

- Bilo da se odlučite na ostanak u našim apartmanima u Zavali ili u apartmanima na Šćedru, sigurni smo da ćete osjetiti dah iskonskog mediteranskog ugođaja, ugođaj Jadrana kakav je nekada bio.

- Obratite nam se, bilo da znate točno kakav web-dizajn želite i imate sve materijale koje biste željeli postaviti na internet, bilo da to ne znate i treba vam savjet.

- Mačke vole sigurnost doma bilo da je to seosko imanje ili mali gradski stan.

- Bilo da se radi o dizajnu, projektiranju i implementaciji računalnih mreža, bilo da se radi o rješenjima baziranim na Linux operativnom sustavu, bilo da se radi o izradi portala - želimo biti najbolji .

- Bit će sve u redu, bilo da ostaneš, bilo da otputuješ.

- Bilo da ništa ne radimo, bilo da samo malo radimo, stalno smo umorni.

- Zavrsno se -i u infinitivu i glagola na -ti i glagola na -ći gubi često u razgovornome jeziku i u stihovima, bilo da je infinitiv dio futura I., bilo da je samostalnoj upotrebi: mislit, doć, ić, poć, radit, slušat itd.

Raguž (2005: 187)

• Pavešić (1971: 388) navodi bilo kao rastavni veznik, ali uvijek je riječ o udvojenom vezniku bilo… bilo. Kao udvojeni rastavni veznik navodi ga Raguž (1997: 300)  kao sinoniman s ili… ili. Spominje i mogućnost bilo… ili. Pojavljuje se I kao udvojeni veznik bilo da… bilo da, ili kao bilo da s obvezatnim ili u drugoj surečenici. Iscrpan pregled promišljanja o vezniku bilo… bilo i bilo da… bilo da donosi Ismail Palić (2028.) koji zaključuje da je u oba slučaja riječ o veznicima koji se pojavljuju u posebnome tipu nužno višestrukosloženih rečenica (s minimalno dvije zavisne surečenice koje stoje u rastavnome odnosu, odnosu disjunkcije) te surečenice u tome tipu rečenica naziva alternativnim bezuvjetnim klauzama i smatra da su rečenice s veznicima bilo…bilo i bilo da… bilo da posebna vrsta uvjetnih rečenica kojima se izriče da će se radnja ostvariti u svakoj od ponuđenih mogućnosti (a kojih je najmanje dvije, svaka izražena u posebnoj surečenici koje su uzajamno u rastavnome odnosu).

Kovačević, Miloš. 2006. Otvorena pitanja konstrukcija s veznikom bilo, u: Kovačević, Miloš: Spisi o stilu i jeziku, Banja Luka: Književna zadruga, 332–360, Pranjković, Ivo. 2016. Rastavni veznik i habitualizator bilo, u: Gramatika u riječima i riječi u gramatici, Zagreb: Matica hrvatska., Progovac, Ljiljana. 1990. Free-Choice BILO in Serbo-Croatian: Existential or Universal?, “Linguistic Inquiry”, Vol. 21, No 1 (Winter), 130–135.

Ismail Palić. O složenim rečenicama s alternativnim bezuvjetnim klauzama. Croatica. XLII (2018) 62: 139–156.: https://hrcak.srce.hr/206748

zast. uzročna rečenica

- Za tih nemira bude ubijen i grof Meinfrid, samo po imenu Niemac a porieklom Slaven; bijaše bo već nastao običaj, da se vladaoci slavski zovu i njemačkim imenom uz domaće (n. pr. ljetopis kaže: »Henricus rex, Prebislaus slavonice nominatus«).

Franjo Marković. Kohan i Vlasta.

- Rod bo koj si mrtve štuje, na prošlosti budućnost si snuje.

• Katičić ne daje primjer za uzročni veznik bo, samo ga spominje: „Pod posebnim stilskim uvjetima javljaju se u hrvatskom književnom jeziku još uzročni veznici jerbo, pošto, e, gdje, zašto i bo te veznički izrazi zato što, zbog toga što, uslijed toga što, zahvaljujući tomu što i sl.”, te: „U starinskom stilu hrvatskoga književnog jezika javlja se veznik jer još i u proširenu obliku jerbo, srastao s danas potpuno zastarjelim uzročnim veznikom bo, koji susrecemo jos jedino u starijim tekstovima.” (Katičić 2002: 267).  Katičić navodi bo i kao veznik objasnidbenih nezavisnosloženih rečenica. Donosi primjer: Istina bo postat ce zivotom, uvjereni smo, i bez vas i bez nas. (I. Mazuranic 131). Katičić naziv objasnidbene rečenice upotrebljava i za vrstu nezavisnosloženih i za vrstu zavisnosloženih rečenica. Međutim, pitanje je je li tu tom primjeru bo uopće veznik. On može mijenjati mjesto u rečenici i ponaša se kao npr. pojačajna čestica pak, kao i u primjeru Braćo i sestre, u sebi je žalostan prokleti narod ovaj, i moje je srce nasmrt žalosno jer evo bo postadoh svjedokom još jedne smrti živog hrvatstva, u koje sam se cijeli život uzdao.

◦

zast. uvjetna rečenica

• Uvjetne veznike budi i budi li spominje Katičić (2002: 313): „U starinskom i pučkom jeziku javlja se jos pogodbeni veznik budi i veznički izraz budi li. Uz pogodbeno značenje ima taj veznik još značenje »kad već«, pa se te rečenice približavaju dopusnima.” Sve potvrde koje donosi iz narodnih su pjesama, npr.: Bud' m izakla konja na livadi, / zast' mi zakla čedo u koljevci (Npj. 2,17), Bud' me bratiš, sto mi ženu daješ (Npj. 2, 361), Bud' si, bego, čohu ukopao, / ti nijesi srebro ukopao (Npj. 3,375), Bud predobi grada Kolasina, / što ce činit od drugih gradova (Npj. 5, 398), Bud'si luda a nejaka, što se udade? (Npj. herc. 303).

budi li

uvjetna rečenica

• Katičić budi li (2002: 313) opisuje kao starinski i pučki veznik uvjetnih (pogodbenih) rečenica.

1 predikatna rečenica

- Automobil mu je da ga nema u susjedstvu.

- Situacija je da bolja ne može biti.

• Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica (2019.: 2019):  „Neke rečenice nije moguće jasno svrstati u skupinu subjektnih ili predikatnih rečenica. To su rečenice poput Bogat je komu malo treba.” Vidi i  https://gramatika.hr/pravilo/subjektne-recenice/92/#pravilo.

2 subjektna rečenica

- Priča se da je britanska mornarica uhvatila francuski brod za vrijeme rata između tih dviju zemalja početkom 19. stoljeća.

- Žalosno je da se TŽV Gredelj gura u stečaj uoči ugovaranja proizvodnje novih vlakova.

• Veznici kako i gdje mogu doći umjesto veznika da u konstrukcijama kompletivnoga tipa (izričnim, deklarativnim (subjektnim i objektnim) rečenicama), mogu doći uz perceptivne glagole (vidjeti, čuti itd.), a ne mogu uz voluntativne (moliti, željeti). Tamo gdje su zamjenjivi, imaju različitu stilsku vrijednost, pri čemu je uporaba veznika da stilski najneutralnija. Vidi u Pranjković (2008: 510) i Pranjković (2001: 66).

3 objektna rečenica

- Optužio ga je da ga je 24. kolovoza te godine u radijskoj emisiji nazvao suradnikom UDBA-e i KOS-a.

- Rekao mu je da su svi porezi vec bili uključeni u cijenu.

- Vidjela sam da su i pjesnici i nikaragvanska publika pažljivo slušali prijevode na španjolski.

• Veznici kako i gdje mogu doći umjesto veznika da u konstrukcijama kompletivnoga tipa (izričnim, deklarativnim (subjektnim i objektnim) rečenicama), mogu doći uz perceptivne glagole (vidjeti, čuti itd.), a ne mogu uz voluntativne (moliti, željeti). Tamo gdje su zamjenjivi, imaju različitu stilsku vrijednost, pri čemu je uporaba veznika da stilski najneutralnija. Vidi u Pranjković (2008: 510) i Pranjković (2001: 66).

4 atributna rečenica

- Slažemo se s odlukom da se u školi nose papuče.

- Složili smo se s tvrdnjom da ćemo pokušati ponovno.

• U atributnim rečenicama da i kako nisu potpuni sinonimi, odnosno oni nisu zamjenjivi u svim slučajevima. Tako u prvome primjeru ne možemo veznik da zamijeniti veznikom kako, a u drugome primjeru možemo. Prema Silić i Pranjković (2005: 337) atributne su rečenice i rečenice s veznikom da poput Ima već deset godina da se nisu vidjeli jer iako je u njima veznik da zamjenjiv veznikom otkad ili otkako, nije riječ o vremenskim nego o atributnim rečenicama (kao što je o atributnim rečenicama, kaže Pranjković, riječ i kad se u tome tipu rečenica veznik da zamijeni veznikom što). Takve rečenice s veznicima da i što u osnovnoj surečenici imaju riječi ili skupine prema kojima se zavisna surečenica odnosi kao atribut.  

5 namjerna rečenica

- Pozvao ga je da ga pokuša nagovoriti na krađu automobila.

- Da bismo ga razveselili, smislili smo iznenađenje.

U vezničkim skupinama: e da,  pa da (pa je tu intenzifikator, ispustivi dio skupine; u namjernim rečenicama treba razlikovati vezničku skupinu pa da, npr. Nisam poltron, nikome se ne "uvlačim" i osuđujem one koji poštuju nekoga  samo zato što je taj na vlasti pa da bi i oni izvukli neku korist od njega., od složenoga veznika pa da, npr. Sazva i vojsku svoju da je pregleda, pa da će krenuti na Turke da popravi što je ludo pokvario bio.)

• U jednome tipu namjernih rečenica pojavljuje se složeni veznik pa da, v. pa da. Veznik da u namjernim je rečenicama stilski najneutralniji veznik. Ostali veznici koji mogu doći umjesto veznika da u namjernim rečenicama označuju dodatnu hipotetičnost (kako, eda, li), što se vidi i u tome da uvode zavisnu surečenicu s obvezatnim kondicionalom (u zavisnoj surečenici ne može biti prezent) ili dodatnu poticajnost (kao neka). Usto je eda i zastarjelica. Vidi Pranjković (2008: 511).

6 uzročna  rečenica

- Sretna je da uopće ima posao i prima plaću.

- Bio je razočaran da ga nitko ništa ne pita.

• Da kao uzročni veznik spominju Raguž (1997: 303), Pavešić (1971.) i Katičić (2002.). O mogućnosti da se u rečenicama u kojima se osnovnom rečenicom označuje emocionalni govornikov odnos prema izrečenome u zavisnoj surečenici veznik što (npr. u rečenici Mene bijaše stid što mu nekad rekoh…) zamijeni veznicima jer i da piše Katičić (2002: 270), ali zaključuje da takve preoblike imaju različito značenje te da je rečenica s veznikom jer uzročna, a ona s veznikom da izrična: „U prvome slučaju zavisna rečenica kazuje šta je uzrok stidu, a u drugome pobliže određuje njegov sadržaj.” Pranjković (2008: 511) o da kao vezniku uzročnih rečenica piše 1. da dolazi iza glagola ili konstrukcija vezanih uz mentalne procese, posebno one emocionalnoga tipa (npr. Žali da…, Krivo mu je da…), u kojima se osnovnom surečenicom označuje emocionalni govornikov odnos prema onomu o čemu se priopćuje, a što je istodobno i razlog govornikova emocionalnoga odnosa (to pokazuje supostavljanjem rečenica Krivo mu je da ga nisu obavijestili. i Rečeno mu je da ga nisu obavijestili.; u rečenici u kojoj nema govornikova emocionalnoga odnosa nije moguća ni uzročna interpretacija) 2. da u takvim strukturama uzročni odnos nije u prvome planu, kao što je npr. u rečenicama s uzročnim veznicima jer ili budući da. Pranjković zaključuje (2008: 512): „Ne bi se, drugim riječima, uopće moglo reći da je da u pravome smislu riječi veznik uzročnih, vremenskih ili odnosnih rečenica (npr. u tom smislu što se ne bi moglo reći da njime u strukture bivaju uvedeni uzročni, vremenski ili relacijski odnosi), nego samo to da se javlja i u rečenicama s takvim značenjima i/ili odnosima.”

7 posljedična rečenica

- Nezreo si da se i sa svojom sjenom nosiš, a gdje li da se upustiš u borbu (riječima) s tim superintelektualcem!

• Iako mnoge gramatike spominju da kao posljedični veznik, u rečenicama poput rečenice navedene u primjeru otvara se pitanje je li doista riječ o vezniku da ili o svojevrsnoj elipsi u kojoj je izostavljen gornji kolerator (npr. tako, toliko) tipičan za posljedične rečenice. Naime, ti se intenzifikatori s pravom mogu smatrati dijelom složenoga veznika (korelatora). O tome piše i Pranjković (2008: 510): „Veznik da često služi i kao veznik p'osljedičnih rečenica, npr. Vikao je da su se svi uplašili. Takovo da u pravilu dolazi uz intenzifikatore  pokaznoga značenja tako, toliko, takav (-a, -o) i sl., s tim da je intenzifikator tako u brojnim konstrukcijama toliko „srastao” s veznikom da da se od njega uopće ne može odvojiti, pa se opravdano govori o vezniku tako da, npr. zakasnili us tako da nisu mogli ući.%„”

,

•

8 uvjetna rečenica, nestvarna

- Da smo znali gdje su vatrogasci, mogli smo im pomoći tako da na to mjesto bacimo sve vodene bombe, kao što smo već učinili u 42 navrata taj dan na Kornatu.

- Da smo mogli pretpostaviti da će biti ovako veliki val od 3300 kubičnih metara u sekundi, napravili bismo jači nasip.

• U osnovnoj surečenici obvezatan je kondicional, a u zavisnoj dolazi prezent (obično kad je uvjet neispunjen ili neispunjiv) ili koje prošlo vrijeme. Usp. Silić i Pranjković (2005: 349).

9 dopusna rečenica, uvjetnodopusna, moguća

- Da me ubiješ, ne mogu se sjetiti ostalih modnih hirova

- Netko može živjeti u Zagrebu i dvadeset godina pa da ne uspije ništa upiti i poprimiti.

U vezničkim skupinama: pa da (pa je intenzifikator, ispustivi dio skupine, pa stoga nije riječ o složenome vezniku)

10 suprotno-gradacijska (zavisnosložena) rečenica; rečenica iznevjerenoga očekivanja

- Puno je pričao, prijetio, da bi zatim naglo nestao.

prema Pranjković (2008: 507)

- Iako je odmah dobio potrebnu terapiju, stanje mu se nastavilo pogoršavati i već je oko 20 sati premješten na dječju jedinicu intenzivnog liječenja, da bi tamo umro oko 22.30.

• Za rečenicu Puno je pričao, prijetio, da bi zatim naglo nestao. Pranjković (2008: 507) piše: „Ta je rečenica strukturno i značenjski više nego bliska (sastavnoj) rečenici Puno je pričao, prijetio pa/te bi zatim naglo nestao., ali isto tako i (suprotnoj) rečenici Puno je pričao, prijetio, a zatim bi naglo nestao” te kaže ako je da tu u službi „svojevrsnoga suprotno-sastavnog veznika, za koju (službu) i Musić tvrdi da je za koordinirano da nekad bila tipična. I za takvo bi se da međutim moglo ustvrditi da je negdje između konjunktora i subjunktora, sudeći bar prema tome da uza nj redovito dolazi kondicional, koji cijelu takvu konstrukciju čini na neki način tipiziranom.” Brabec, Hraste i Živković (1970: 202) također pišu o suprotnome vezniku da s kojim u vezi donose napomenu: „Suprotnost ne valja izricati veznikom da. Npr. U vrijeme slobode izopačiše se, da se poslije poprave. Čovjek je spasio dvoje djece da bi sam poslegao opeklinama. U zavisnim rečenicama s veznikom da kazuje se namjera, a sadržaji članova u oba primjera su očito u suprotnosti. Nisu se oni izopačili s namjerom da se poprave, niti je čovjek spasao djecu s namjerom da sam podlegne opeklinama. Suprotnost treba izraziti suprotnim veznicima: U vrijeme slobode izopačiše se, a poslije se popraviše. Čovjek je spasao dvoje djece, ali je sam podlegao opeklinama.”  Hudeček i Vukojević (2010.) smatraju da je riječ o rečenicama koje se nalaze u dvostrukome procijepu: sintaktičko-semantičkome procijepu između nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica,  rečenicama koje jasno pokazuju krhkost podjele na koordinirane i subordinirane rečenice, te normativnome – zbog nemogućnosti da ih se svrsta u koju od vrsta rečenica zadanih gramatikama proglašava ih se pogrešnima. Rečenice toga tipa smatraju zavisnosloženim, a kao osnovne argumente da je riječ o zavisnosloženim rečenicama iznose usporedbu s posljedičnim tako da rečenicama, odnosno upozoravaju na činjenicu da je taj veznik u tim rečenicama zamjenjiv veznicima i, pa, te, ali da postoji opća suglasnost da su rečenice s veznikom tako da zavisnosložene posljedične rečenice, a rečenice s veznicima i, pa i te nezavisnosložene sastavne rečenice. „U tipu rečenica o kojemu ovdje govorimo na sintaktičkome se planu preoblikom u rečenicu sa sastavnim ili rastavnim veznikom u drugoj surečenici događa i zamjena glagolskih vremena, tj. zamjena kondicionala (koji je obvezatan uz veznik da) perfektom ili prezentom. Argument da je veznik da veznik zavisnosloženih rečenica i kondicional u drugoj surečnici govore u prilog tomu da je riječ o sintaktičkoj subordinaciji, barem takvoj kakva se razumijeva u klasičnomu smislu u kojemu je, čini se, vrhovni kriterij za odlučivanje je li riječ o koordinaciji ili subordinaciji prisutnost koordinatora ili subordinatora u rečenici. Riječ je o raščlanjenoj rečenici, rečenici nastaloj priključivanjem, a na uvrštavanjem. Zavisna se surečenica ne uvrštava na mjesto rečeničnoga dijela glavne (obvezatno prve) surečenice. Ta se rečenica dakle ne uvrštava na mjesto priložne oznake namjere glavne surečenice. Tom se rečenicom ne izriče namjera. O kakvoj je dakle zavisnosloženoj rečenici riječ? Sve govori u prilog tomu da je nužno za taj rečenični tip uspostaviti novu vrstu zavisnosloženih raščlanjenih rečenica, suprotnih po svojemu sadržaju a zavisnosloženih po svojemu vezniku i obvezatnome kondicionalu.”  Zaključuju da je riječ o zavisnosloženim rečenicama koje bi najbolje bilo nazvati „suprotnim, kontrastnim ili suprotno-gradacijskim zavisnosloženim rečenicama.”  

SINONIM: eda :2 Hudeček, Lana; Vukojević, Luka. 2010. Kojeg su tipa rečenice Otputovao je u Francusku da bi tamo umro. Jezična skladanja - Zbornik o šezdesetogodišnjici prof. dr. Ive Pranjkovića. Ur. Badurina, Lada ; Mihaljević, Vine. Zagreb: Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko - Zagreb. 93-101.   

11 zast. sastavna rečenica

- Straha že ih6 ne uboite se da ne s6blaznite se.

Mihaljević (2003: 19), prema Pranjković (2008: 506).

• Pranjković (2008: 506) napominje da da ne dolazi u suvremenome jeziku u službi tipičnoga sastavnoga ni tipičnoga suprotnoga veznika.

12 zast. suprotna rečenica

- Da vistinu veruimo to kako ni s(ve)ti an'ton' prvi pustin'nak6 da s(ve)ti paval6.

Mihaljević (2003: 19-20), prema Pranjković (2008: 506).

- …jera muče redom Crnogorci, da ne muči Peciper-Lazare.

Pranjković (1989: 40), prema Pranjković (2008: 506)

- Evo primjer iz 1560. na hrvatskomu jeziku, ".. i odpusti nam dlgi naše jakože i mi odpušćamo dlžnikom našim. I ne vavedi nas v napast da izbavi nas od zla..

• Pranjković (2008: 506) napominje da da ne dolazi u suvremenome jeziku u službi tipičnoga sastavnoga ni tipičnoga suprotnoga veznika.

a da

1 suprotna rečenica

- S vremenom će se one umnožavati same od sebe, a da se ne moramo posebno truditi.

2 uvjetna rečenica

- Ne može nitko nametnuti neku svoju vrstu odgoja a da se pritom javno ne raspravi o sadržaju tog odgoja, poručio je gost tribine.

• U hrvatskome standardnom jeziku boljom se smatra uporaba veznika a da nego vezika bez da, koji je prevedenica iz njemačkoga jezika.

a kamoli da

usporedbena rečenica

- I sam kažeš da tamo sjedi ministar koji do jučer nije znao ni gdje su hoteli s 5 na obali, a kamoli da je znao možda neke tehničke detalje o turizmu.

- Prođe i nekoliko dana da ne stignu oprati kosu, a kamoli da odu frizeru ili na pedikuru.

• Veznik a kamoli da kao usporedbeni (poredbeni) navodi Pavešić (1971.) i daje primjer Nije se mogao maknuti, a kamoli da bi bježao.

a nekmoli da

usporedbena rečenica

- O mogućim negativnim političkim, demografskim, sociološkim, kulturološkim, pa i psihološkim posljedicama više ovdje nitko i ne razmišlja, a nekmoli da bi što poduzeo.

- Nacionalni resursi nisu ni utvrđeni, a nekmoli da se optimalno gospodarski iskorištavaju.

• Veznik a nekmoli da kao poredbeni navodeTežak i Babić (2004: 271) te daju primjer: Putnik ga i ne pogleda, a nekmoli da uzvrati na njegov izazov.

bez da

1 suprotna rečenica

- Novac iz zajedničke pričuve nam nestaje, a istovremeno neki suvlasnici imaju obnovljene kupaonice bez da su dali i jednu kunu vlastitoga novca.

- Bacio sam ih. Bez da trepnem.

- Već nakon pola sata sjedila sam u dvorani koja je mogla otvoriti vrata mojoj karijeri i to bez da me u tome zakoče mamini sinčići.

- Cilj je bio da se motiviram i da u zadnjem krugu trčim što brže, bez da dolazi do padanja tempa.

2 uvjetna rečenica

- Ne može nitko nametnuti neku svoju vrstu odgoja bez da se pritom javno ne raspravi o sadržaju tog odgoja, poručio je gost tribine.

LH

• Bez da kalk je prema njemačkome ohne dass. Kao suprotni veznik spominju ga Brabec, Hraste i Živković (1970: 202) uz normativnu napomenu da se njime u standardnome jeziku ne bi trebala izricati suprotnost.

bez obzira na to da

dopusna rečenica, uvjetnodopusna, stvarna

- Bez obzira na to da je dogovor da se u sporazume ide nezavisno, oni po prirodi stvari ne mogu biti nezavisni.

- Bez obzira na to da je u Hrvatskoj krajem ožujka registrirano nešto više od 311.000 nezaposlenih, očito je da ih sezonsko zapošljavanje ne privlači previše.

budući da

uzročna rečenica

- Budući da oba sustava rade na istoj temperaturi polaznog voda, za cijelu zgradu dovoljna je samo jedna razdioba vode sa zajedničkom regulacijom temperature polaznog voda.

- Budući da nije imao zakonitog nasljednika, Juraj VI. ostavio je Trakošćan svom nećaku Ivanu IX. (1844. – 1910.), koji se oženio slikaricom Julijanom rod. groficom Erdödy iz Novog Marofa.

• Složeni veznik budući da i veznik jer razlikuju se prema mjestu koje u hrvatskome standardnom jeziku zauzimaju u zavisnosloženoj uzročnoj rečenici. Složeni veznik budući da upotrebljava se kad je zavisna surečenica ispred glavne, a veznik jer kad je zavisna surečenica iza glavne. Ostali složeni veznici i vezničke skupine u uzročnim rečenicama nisu položajno ograničeni.

da ako

zast. namjerna rečenica

• Navodi ga Katičić kao zastrajeli veznik te donosi primjer Idem da tražim tu vodu da ako je nađem. U korpusima suvremenoga jezika da i ako nalaze se samo u slučajnome kontaktu kao dva neovisna veznika, npr.: Jedino što znamo je da ako ne koristiš droge svakako nećeš postati ovisan.; To znači da ako smo sami imali neka iskustva problematičnog djetinjstva i djelomično neadekvatne roditelje, imamo velike predispozicije za probleme u odnosu prema svojoj djeci.

da… i

dopusna rečenica, uvjetnodopusna, nestvarna

- Da je i tako rekao, a nije, rekao bi ono što vi tvrdite stalno.

- Taj porez, da je i dvadeset kuna, ne može ispraviti štetu nanesenu zdravstvu i hrvatskim građanima.

- Čak da je i u pravu kad se radi o mom nogometnom znanju, mogao mi je to kazati kao muškarac, licem u lice.

da… ipak

dopusna rečenica, uvjetnodopusna, moguća

- Da je i tako, ipak se ne slažem.

• Da… ipak kao veznik dopusnih rečenica navodi Katičić (2002.).

da li

1 objektna rečenica

- Pitaš me da li bih mogla biti s Romeom bez strasti?

- Razmišljaš o kupnji 15 mm Limited Edition objektiva, ali zanima te da li je zaista toliko dobar kao što kažu?

2 subjektna rečenica

- Ne zna se da li je bilo veće materijalno ili duhovno siromaštvo ljudi.

- Ne zna se da li iza takvih optužbi stoji dobronamjerno upozorenje ili ljubomora.

- Ne zna se da li je Debussy prilikom svojih boravaka u Rusiji upoznao Tolstojev Rat i mir .

Hudeček, Lana; Vukojević, Luka. 2007. Da li, je li i li - normativni status i raspodjela. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 33/1: 217-234.: https://hrcak.srce.hr/22039

• U objektnim i subjektnim rečenicama veznik da li uvodi neizravno pitanje u zavisnoj surečenici. %Umjesto rečenice s veznikom da li bolje je u standardnome jeziku upotrijebiti rečenicu u kojoj se glagolski predikat ili kopula imenskoga predikata premeće na prvo mjesto, a za njom slijedi čestica u vezničkoj funkciji li. U rečenicama s izrazom da li da, npr. Reci mi da li da kupim kruh., nije moguće na taj način zamijeniti skupinu da li. Ona se može izbjeći uporabom modalnoga glagola, npr. Reci mi trebam li kupiti kruh., ali to nije nužno u standardnome jeziku te takve rečenice nisu u njemu pogrešne.

da… opet

dopusna rečenica, uvjetnodopusna, moguća

• Navodi ga Katičić (2002: 322). Da je teret lagan, opet bi nosači prigovarali.

dovoljno/dostatno/dovoljan/dostatan… da

posljedična rečenica, dostatnog uzroka

- Stoga ne treba čuditi da ponekad u tom procesu može nastati kvar ili blok, oku nevidljiv, mislima neprepoznatljiv, a sasvim dovoljan da nam oduzme dobar glas.

- Svako dijete dovoljno je razumno da razumije da je loša ocjena loša stvar.

- Kiselo zelje, kobasice, hajdovi žganci s čvarcima i još koješta uz pivo i čaj bili su dostatni da se otkotrljamo natrag i uz jednu putnu na odmorištu kod Otočca završimo ovaj prekrasan izlet.

- Tako pripremljen mekan je i kuhan upravo dostatno da mu omekšaju celulozna i hemicelulozna vlakna.

U vezničkoj skupini: (dovoljno/dostatno/dovoljan/dostatan)… pa da

• Ovim se rečenicama izriče dostatan uzrok, pa se stoga i zovu rečenicama dostatnoga uzroka.

e da

1 namjerna rečenica

- Član Uprave HEP-a za prijenos mr. Ivica Toljan podsjetio je da su problemi u Kaliforniji nastali nakon početka restrukturiranja elektroenergetskog sektora kojega je cilj bio deregulirati tržište – uvesti konkurenciju u proizvodnji i opskrbi električnom energijom e da bi se snizile njene cijene.

- Ukoliko bi se počelo od kraja (jasno: e da bi se postiglo stanovito iznenađenje), onda bi se prvo pojavila robna kuća, suvremeno uglata, prostrana + prenatrpana.

Tomislav Ladan. Bosanski grb II.

- Ali oni koji su pristajali uz dalekomorsku vlast i ovoj poklanjali kamene stupove i mramorne ploče e da bi se u gradskom novom perivoju podigao spomenik maršalu (u ovom slučaju on se zvao Marmont), morali su sada, na vlastitoj koži, otrpjeti eto, strahotu utrnuća onog sunca koje ti je domaločas, vjernome, davalo svu tvoju tobožnju snagu i sjaj, a sad te, nesposobnog da misliš vlastitom glavom, i nespremnog da koračaš svojim putem, ostavlja samog i izvrgava opravdanom ruglu.

Nedjeljko Fabrio [1989], Berenikina kosa

- Jerko upilji pogled na ona vrata kod zida, e da bi koga opazio, e da bi se kogod pojavio.

Mile Budak. Pod gorom. Ličke priče

- A sve to valja sačuvati i oteti zaboravu e da bi živjelo s budućim generacijama.

- Posrtanje neoliberalnoga globalizma treba iskoristiti za polaganje novih temelja kolektivne sigurnosti i svjetskog mira, e da narodi ne budu suprotstavljeni u nemilosrdnoj utakmici bez pravila i pravde, te da čovjek svojem bližnjem ne bude vuk.

2 objektna rečenica

- A drugo, gospodo, što je najvažnije — zajeca bilježnikov glas neobičnim zanosom — vruća je želja poglavitog gospodina predstojnika, e da načelnik Marko Smušić bude maknut.

3 suprotno-gradacijska (zavisnosložena) rečenica; rečenica iznevjerenoga očekivanja

- Redovno je slao novac svojoj obitelji koja mu je toliko nedostajala da se naposljetku vratio pod afričko sunce, e da bi ga se obitelj odrekla jer je prekinuo siguran dotok toliko željene strane valute.

• i u zapisu eda, vidi.

e da li

objektna rečenica

- Službenike bi mijenjao svakoga mjeseca i tjerao ih u svijet štono se veli trbuhom za kruhom, ne gledeći e da li je pojedini samac ili otac obitelji.

Ante Kovačić. U registraturi

- Prislonim se ledjima o lipu i pogledam na okolo, e da li sam sám.

. Vjekoslav Livadić. Svjetlo i sjena.;

(elativ) + da

posljedična rečenica

- Mi smo predobri da bi svaku utakmicu shvatili ozbiljno, ali zato znamo ponekad zabljesnuti kada nitko ne očekuje.

- Mislim da sam previše pametan da ostanem u ovom razredu, dosađujem se....

U vezničkim skupinama: (elativ)… e da, (elativ)… a da

• Ovim se rečenicama izriče prekomjerni uzrok, pa se stoga i zovu rečenicama prekomjernoga uzroka. U posljedičnoj surečenici obvezatan je kondicional. Rečenice prekomjernoga uzroka (naziv uvodi L. Vukojević) pripadaju nestvarnim (irealnim) posljedičnim rečenicama (Silić i Pranjković 2005: 344).

jedva da

vremenska rečenica

- Na žalost, jedva da se i malo što sabrasmo, već i bježimo van u svijet i ne ispitujemo strogo djela svoja.

- Ne smijem ni preko dvorišta prijeći; onaj ludi puran uvijek trči za mnom, jedva da pobjegnem.

- Ali jedva da je napustio crkvu, kada su se dva mladića anđeoskog izgleda postavila jedan na njegovu desnu, a drugi na lijevu stranu.

- Jedva da smo zatvorili festival i nagradili autore, a već pristižu novi filmovi.

kakav… da

posljedična rečenica

kao da

1 usporedbena rečenica

- Djelovalo je isprva kao da se utapa, no na brodicu nije htio.

- Kuća se stopila s pejzažem kao da pripada baš tom mjestu, kao da tu oduvijek postoji.

U vezničkim skupinama: upravo kao da, baš kao da, samo kao da, (pa) čak i kao da, još kao da, tek kao da

2 načinska rečenica

- Gledali smo ga kao da je pao s Marsa.

prema Pavešić

• Težak i Babić, Pavešić i Katičić nazivaju rečenice s veznikom kao da načinskima (odnosno usporedbene rečenice ne izdvajaju kao posebnu vrstu), ali primjeri koje donose primjeri su usporedbenih rečenica. Pavešić kao primjer za načinsku navodi rečenicu Svi smo ga gledali kao da je pao s Mjeseca., a za usporedbenu (poredbenu): Ležao je kao da je mrtav. Pavešić u poglavlju o veznicima zajedno navodi načinske i usporedbene (poredbene), a dajući primjere rečenica, daje primjere posebno za načinske, a  posebno za poredbene. Pranjković rečenice s veznikom kao da naziva usporednim rečenicama kojima se izriče usporedba po jednakosti.

koliki… da

posljedična rečenica

U vezničkoj skupini: koliki… pa da

(komparativ)… nego da

usporedbena rečenica

- Razgovarali smo 6 sati na klupi i bilo je ljepše nego da smo se ljubili.

- Položaj radnika u tim privatnim firmama daleko je lošiji nego da su pod kapom Grada.

ma da

dopusna rečenica

- Ma da se u sastav vina nije smjelo dirati, ipak se dopuštavalo da se mutna vina čiste, bolesna liječe, prevrtljiva čuvaju od propadanja.

- Uglavnom sam ovih tjedan dana provela kod dragog i super funkcioniramo... ma da sam se jučer vratila doma jer još je prerano za zajednički život.

makar da

dopusna rečenica, uvjetnodopusna

- Takvima bi u turističkim i sličnim poslovima zabranio raditi, makar da kakve stručne podobnosti imali.

- Sitni lupež zna biti poganiji od krupnog lupeža, makar da su lupeži obojica.

- I nije ugodno onoj pedijatrici iz naše bolnice, makar da je i sama tome kriva, što nije odoljela svojim predrasudama i emocijama i onemogućila djeci, koja su uvijek nevina, ma čija su, upis u svoju ordinaciju.

- Kada Vam bude teško, nađite neku samo svoju aktivnost (pa makar da traje i pola sata) kako biste napunili baterije.

• Pavešić (1971.) i Katičić (2002.) navode makar kao dopusni veznik.

mjesto da

dopusna rečenica

- Mjesto da budu radosni što je ozdravljen jedan bolesnik, osporavaju snagu onoga po kome je on ozdravljen.

- Iz istog razloga sam mjesto da sam ostala na bonovima prešla sam i na pretplatu i te druge mreže, i opet nisam plaćala račune

- I kraj svega toga mi još srljamo u onaj azil, mjesto da si na svojoj zemlji podignemo svoju kućicu, svoju slobodicu...

na (taj/takav) način da

načinska rečenica

- Policijska služba je organizirana na način da se policijski poslovi obavljaju 24 sata dnevno.

- Stručna priznanja se pišu na taj način da dr. stoji ispred imena, a kratica koja označuje vrstu medicine iza imena npr: dr. Petar Petrović, E. M.

- Dekoriraj svoj privatni i radni prostor na takav način da pruža opuštajući ambijent.

namjesto da

dopusna rečenica

- Namjesto da kiselina uništi sliku, ona se jednostavno isparila.

- Namjesto da se samo prigovara, valjalo bi se potruditi i pokazati kako treba činiti.

- Namjesto da se fokusira na kontraste, ova dvodijelna kompozicija ponaša se kao da ih nije ni svjesna.

- U crkvi sv. Marka u Zagrebu okušao je naslikati uskrsnuće Lazarovo ali ljut radi nemoći umjetničke ga je izbrisao i tako ubogoga Lazara iznova pokopao namjesto da ga uskrsne svojim umjetničkim kistom.

ne samo da… nego (i)

1 sastavna rečenica, izriče se gradacija

v. nego ne samo da… nego (i) :1

2 suprotna rečenica, izriče se gradacija

v. nego ne samo da… nego (i) :2

ne samo da… već (i)

1 sastavna rečenica, izriče se gradacija

v. već ne samo da… već i :1

2 suprotna rečenica, izriče se gradacija

v. već ne samo da… već i :2

nedovoljno/nedostatno/nedovoljan/nedostatan… da

posljedična rečenica, nedostatnoga uzroka

- 20-ak minuta emisije nedovoljno je da se prikaže bogata povijest i kulturna baština našeg Grada.

- Mnogo je alkohola u mome tijelu, no nedovoljno da bih pisao besmislice.

- Novca je uvijek bilo nedostatno da se stvari ubrzaju.

- Biološka istraživanja koja smo proveli sigurno su nedovoljna da bi mogli potpuno upoznati faunu Lukine jame.

- Poslovni su rashodi ostali na istoj razini, što je na kraju bilo nedovoljno da se poveća ukupna dobit.

- Kad se sve to zbroji, novinarima i urednicima, prosječno, ostaje slobode nedovoljno da rašire ruke, ali dovoljno da budu prikovane na tastature.

U vezničkoj skupini: nedovoljno/nedostatno/nedovoljan/nedostatan… a da

• Ovim se rečenicama izriče nedostatan uzrok, pa se stoga i zovu rečenicama nedostatnoga uzroka uzroka.

(komparativ)… nego da

usporedbena rečenica, usporedba po nejednakosti

- Očito da se ovdje javljaIju ili oni koji su na burzi i tamo im je bolje nego da rade ili rade u nekoj teškoj hladovini.

- Toplina se čuva između svakog sloja i bit će vam toplije nego da nosite jedan debeo sloj.

- Put je ljepši nego da idemo glavnom cestom.

- Postavite realne ciljeve - postupno povećanje tjelesne aktivnosti bit će lakše dostižno nego da odmah pokušate istrčati maraton.

• Kao veznik usporedbenih rečenica navode ga Težak i Babić (2004.) te Pranjković (2005.).

nego da

usporedbena rečenica

- To su izgovori onih koje je novac promijenio, pa im ne preostaje ništa drugo nego da sebe prikažu kao žrtvu.

- Naša sloboda se ne sastoji u tome da mijenjamo prirodne zakone nego da ih poštujemo.

- To ne znači da tržište komercijalnih nekretnina doživljava ludi oporavak, nego da investitori traže nova ulaganja sa sigurnim prinosima koja će im donijeti veću zaradu od, recimo, kupovine državnih obveznica.

nekmoli da

usporedbena rečenica

- Čudno je i to što me ni o čemu iz Grada nisu obavijestili, nekmoli da je netko sa mnom razgovarao o mojem mjestu na čelu Arhiv.

- Bio sam iznenađen jer me baš nitko ništa o tome nije pitao, nekmoli da sam izrazio želju da ne budem, ili budem, ravnatelj Arhiva.

- Nacionalni resursi nisu ni utvrđeni, a nekmoli da se optimalno gospodarski iskorištavaju.

• Veznik nekmoli da navode Težak i Babić (2004.).

pa da

1 uvjetna rečenica

- Izmučena od mnogoga govora pane sasvim obnemogla nauznak, pa da joj oči nisu postajale sve veće i krupnije, mislio bi, da spava.

GJALSKI_UNOC   387128

- Njega su više zanimale lijepe Alicine oči i vitki stas Melitin nego ti šumski i drvotrški poslovi, pa da nisu bile u društvu dvije krasne, mlade gospođe, bilo bi njegovoj presvjetlosti jako dosadno u toj šumskoj pustoši.

TOMIC_MELITA   306404

- Ja mu rekoh da učini tako, a vi lupiste kraljeva slugu da mu krv ide, pa da nije mene, bili biste ga ubili.

SENOA_SELJBU   329548;

- Znaš da su te htjeli vješati što si na javnoj cesti porobio i ubio popa. Pa da te nije gospodar Stjepko zlatom izbavio iz tamnice, njihao bi te kraj puta zagrebačkoga jesenski vjetar

SENOA_ZZLATO   215416

- Pa da je i htjela, nije bilo moguće naći riječi kojima bi izrekla ono što je ćutjela.

SIMUNOVIC_PRI   187567

- E, kad one večeri lobode večerali, što je bilo, sve zaboravili. Pa da nije za one dvojnice, nitko ne bi ovo već pamtio.

IBMAZURAN_PR   62953

- Kud ćeš u toj mećavi - pa da i nije tako, ne, ne puštam te.

GJALSKI_STKR   424662;

- Kapetan nije čuo što je rekla, ali je razumio, pa da je odvrati od njenih misli i svede na druge, reče joj:…

BEGOVIC_GIG2  116563;

- A to mi se ne isplati, pa da bi postala drugi Liszt.

BEGOVIC_GIG3   161121

• Treba razlikovati složeni uvjetni i namjerni veznik pa da od veznika da s pojačivačem pa koji se može izostaviti, a koji se također pojavljuje u namjernim rečenicama (uz skupinu pa da potvrđena je i skupina e da), npr. Nisam poltron, nikome se ne "uvlačim" i osuđujem one koji poštuju nekoga samo zato što je taj na vlasti pa da bi i oni izvukli neku korist od njega., Pjesnikov pogled neprestance pada po ovozemaljskim prizorima ništa ne povređujući, ništa ne radikalizirajući e da bi se sačuvala potpuna autentičnost vlastitog prebivanja u svijetu. te u  dopusnim rečenicama,u kojima je pa pojačivač, tj. ispustivi član skupine: Netko može živjeti u Zagrebu i dvadeset godina pa da ne uspije ništa upiti i poprimiti.. „U posljedičnim rečenicama, osobito u nekim strukturno-semantičkim tipovima tih rečenica, pojavljuju se vezničke skupine pa da, a da, eda. Vezničke skupine pa da i e da pojavljuju se i u drugim vrstama zavisnosloženih rečenica (u namjernim, dopusnim i pogodbenim rečenicama). Njihov je status međutim u posljedičnim, pogodbenim, dopusnim i namjernim rečenicama različit. U posljedičnim i dopusnim rečenicama riječ je o slijedu pojačivač - subordinator (ili još preciznije, u posljedičnim je rečenicama riječ o slijedu pojačivač + donji korelator), u pogodbenim o složenome vezniku, a u namjernim rečenicama te veznička skupina funkcionira dvojako: i kao složeni veznik i kao veznička skupina pojačivač + subordinator.” (Hudeček i Vukojević 2007: 302).

2 namjerna rečenica

- Sazva i vojsku svoju da je pregleda, pa da će krenuti na Turke da popravi što je ludo pokvario bio.

SENOA_ZZLATO   406141

- Bijah tamo već dvaput (Spasoje me vodio) i zaputim se prečacem, pa da ću kroz klanac u planini.

- Stao je također proširivati kuću i druge zgrade, pa da će ove godine i Anicu udavati

AKOVACIC_URE   616162

• Pitanje je je li ovdje riječ o namjernim rečenicama ili o slobodnim izričnim rečenicama namjerne semantike; ekspresivna konstrukcija uz obvezatan futur. Katičić (2002: 302) navodi pa da i pa da i kao dopusne veznike.

Luka Vukojević. 2005. Vezničke skupine pa da, a da, e da u rečenicama posljedične semantike. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 31/401 - 428.: https://hrcak.srce.hr/9415?lang=en

radi toga da

namjerna rečenica

- Dio gostiju u Zagreb dolazi samo radi toga da bi upoznalo taj grad.

- Smatram da to doista vrijedi pročitati makar samo radi toga da se čovjek zamisli.

- Gita je, naime, naučila provlačiti se kroz obruče i hodati po užetu baš samo radi toga da se provlači kroz obruče i da hoda po užetu.

U vezničkim skupinama a sve radi toga da, a sve samo radi toga da, a sve to radi toga da, a to radi toga da, baš radi toga da, i baš radi toga da, i to radi toga da, jedino radi toga da, jednostavno radi toga da, naprosto radi toga da, navodno radi toga da, pogotovo radi toga da, ponajprije radi toga da, ponajviše radi toga da, posebice radi toga da, posebno radi toga da, prije svega radi toga da, prvenstveno radi toga da, samo radi toga da, tek radi toga da, u prvome redu radi toga da, upravo radi toga da, već radi toga da, već i radi toga da.

• Za veznik radi toga da Katičić (2002.) daje primjer Dječak je pošao u nauk radi toga da bi se učio vještinama. U složenome vezniku radi toga da može se ispustiti radi toga%, kao i stoga, zato i zbog toga u stoga da, zato da, zbog toga da; ti su veznici korelacijski, pleonastični su u smislu ispustivosti jednoga dijela, ali stilski mogu biti opravdani zbog naglašavanja uzroka/namjere.

s obzirom na to da

uzročna rečenica

- S obzirom na to da treba dosta znanja i iskustva da se provede objektivna ocjena stanja sve dok se ne osposobi više stručnjaka iz područja ovisnosti, trebat ce konzultirati postojeće iskusnije psihijatre koji se danas bave ovisnicima.

- Financijski uspjeh nije mi prioritet, iako ne sumnjam u njega s obzirom na to da je riječ o poslu pokrenutom s mnogo ljubavi i strasti.

- S obzirom na to da je osobna iskaznica znatno jeftinija od putovnice, izdavanjem osobnih iskaznica djeci olakšat će se i pojednostavniti putovanja unutar Europske unije i drugih država koje državljanima Unije dozvoljavaju prelazak državne granice s osobnom iskaznicom.

- Neodlučan rezultat je očekivan s obzirom na to da smo svi bili već mislima u beogradskoj Areni.

- S obzirom na to da je riječ o projektu koji se prvi put provodi u Oružanim snagama, to je bio doista opsežan i zahtjevan posao.

- S obzirom na to da mi supruga zna svako malo zaviriti u komentare, u interesu mira u kući mudro ću odšutjeti.

• Standardnomu jeziku pripada samo veznička skupina s obzirom na to da, a ne pripada mu s obzirom da, obzirom da. Vezničku skupinu s obzirom na to da navode Silić i Pranjković (2005.).

s tim(e) da

rečenica dodatne obavijest

- Kolektivni ugovor potpisan je na rok od tri godine, s tim da se po isteku može primjenjivati najduže još šest mjeseci.

- Pod neobnovljivim izvorima energije podrazumijeva se nafta, nuklearna energija, ugljen, prirodni plin. S tim da ugljen, nafta i prirodni plin možemo isto tako nazvati i fosilnim gorivima.

- Članove Nadzornog odbora predlaže i bira Skupština iz svog sastava, s time da ne mogu biti birani na više od dva uzastopna mandata.

U vezničkoj skupini: samo s time da

• Naziv rečenice dodatne obavijesti i ispravka pišući o vezniku s tim(e) da upotrebljavaju Hudeček i Vukojević (2007: 318). Istoj skupini veznika pripada i veznik s time što.

samo da

1 namjerna rečenica

- Sve bih dao samo da mi se vrati.

TB

- Odrekao bih se svih svojih nagrada i nominacija samo da nam se vrati.

• veznik samo da navode Težak i Babić (2004.).

2 uvjetna rečenica

- Samo da nisi ti odbornik, ja bih ti već pokazao krizu.

TB

- Iako se našlo prigovora na cijenu skupljih modela, sve osobe koje su sudjelovale u testu priznaju da su spremne izdvojiti i više novca samo da im miris odgovora.

stoga da

namjerna rečenica

- Tek nakon što me je on poslije podužeg vremena podsjetio i zamolio knjigu natrag odlučio sam se, isprva na brzinu, njome malo pozabaviti . Više stoga da ne ispadnem nepristojan što je knjiga bila toliko kod mene, a nisam ju do tada uopće otvorio, nego što sam se iznenada počeo zanimati za nju .

U vezničkim skupinama: a sve stoga da, a sve samo stoga da, a sve to stoga da, a to stoga da, baš stoga da, i baš stoga da, i to stoga da, jedino stoga da, jednostavno stoga da, naprosto stoga da, navodno stoga da, pogotovo stoga da, ponajprije stoga da, ponajviše stoga da, posebice stoga da, posebno stoga da, prije svega stoga da, prvenstveno stoga da, samo stoga da, tek stoga da, u prvome redu stoga da, upravo stoga da, već stoga da, već i stoga da

što… da

posljedična rečenica

- Što se preobrnulo u Zaimovoj glavi da je odustao od mjera opreza?

Aralica, Duše robova, prema Vukojević (2008: 368)

- Što je on da određuje jel sam ja, ti, ovaj, onaj lijep ili nije .

tako da

1 posljedična rečenica.

- Uspon je trajao 30-ak minuta, vrijeme je bilo vedro, tako da smo sa svjetlosmeđeg, travnatog okruglog vrha (1014 m) imali odličan pogled..

- Nije jako intenzivan tako da nas ne smeta, ali taj miris postoji kad je jako vruće.

- Zakasnili su tako da nisu mogli ući.

2 načinska rečenica

- To možete postići jedino tako da promijenite svakidašnje navike.

- ako se te drvene fronte pokažu loše, zar se ne mogu zamijeniti ? Čak i tako da nove ne budu od drva, nego od bilo čega drugoga .

- Roditelj može pomoći ranjivom djetetu prije svega tako da razumije njegovu potrebu i razmišlja pozitivno o njegovom razvoju.

U vezničkim skupinama: barem tako da, čak i tako da, i prije svega tako da, jedino tako da, tek tako da, i to tako da, upravo tako da, samo tako da, baš tako da

• Često rečenice s veznikom tako da mogu imati i posljedičnu i načinsku interpretaciju. Vukojević (2008: 233). Npr. rečenica Na drvo bi trebalo zaklamati jutu tako da žbuka bolje prijanja. može imati i posljedičnu ('Na drvo bi trebalo zaklamati jutu, a posljedica će biti da žbuka bolje prianja.')  i načinsku  ('Na drvo bi trebalo zaklamati jutu na takav način da žbuka bolje prijanja.') interpretaciju. Pisanje zareza ispred veznika čini rečenicu neupitno posljedičnom: Na drvo bi trebalo zaklamati jutu, tako da žbuka bolje prijanja., ali ne slijedi pravopisno pravilo po kojemu između glavne i zavisne surečenice u posljedičnoj rečenici ne piše zarez.

tako… da

1 posljedična rečenica,

- Zavrištala sam tako jako da sam pomislila da mi netko čupa utrobu, da mi se pluća rastavljaju...

- S godinama mu je zdravlje postalo tako loše da je 1852. otkazao profesuru.

- Mikrovalne pećnice su tako konstruirane da je mikrovalno zračenje izvan njih tako maleno da ne može stvoriti povišenu temperaturu.

• Posljedica koja se izriče u surečenici proizlazi iz načina odvijanja radnje u glavnoj surečenici.

2 načinska rečenica

- Tužbu je tako napisao da se jednim dijelom dodiruje i događaj koji je na Prekršajnom sudu.

• Kao veznik načinskih rečenica tako… da navode Vukojević i Hudeček (2006: 319).

takav… da

posljedična rečenica

- On je takav lažljivac da to nije normalno.

- Nisam takva budala da bih stavio potpis na taj ugovor...

- Moram priznati da sam takva osoba da uvijek u sebi imam malo one neke tvrdoglave ljubomore…

• Posljedica koja se izriče u surečenici proizlazi iz kakvoće čega spomenutog u glavnoj surečenici.

takav… kao da

usporedbena rečenica

- Zapravo, da pružene usluge nisam morao platiti, dojam bi bio upravo takav kao da sam među dobronamjernim prijateljima.

- Potraga za čarobnim drvetom bit će takva kao da tražim iglu u plastu sijena.

- Tvoj pristup je takav kao da smo svi mi ostali tvoji đaci.

tako… kao da

usporedbena rečenica

- Ljudi žive tako kao da će sve vječno trajati.

- Tako ćemo ujediniti ukuse kao da ih baš ništa ne dijeli.

toliki… da

posljedična rečenica

- Vrijeme je bilo toliko promjenjivo, ili mi toliki optimisti, da smo se ponadali kako će biti čak i sunčanih razdoblja u najavljenom kišnom danu.

- Danas smo u točki kad je upitan opstanak osnovne djelatnosti, jer su problemi o kojima šutimo toliki da nas vuku u provaliju.

• Katičić (navodi korelator ima tolik… da, ali sve su potvrde u pregledanim korpusima za toliki… da. Posljedica koja se izriče u surečenici proizlazi iz kakvoće ili količine čega spomenutog u glavnoj surečenici.

toliko… da

posljedična rečenica

- Operacija by-passa je potrebna kada su arterije začepljene toliko da je smanjen protok krvi u srčani mišić.

- Nebo se razvedri toliko da se Sunčeve zrake vide koroz relativno tanak sloj oblaka .

- Chiara je bila tjelesno iscrpljena toliko da je izgubila i vid na desno oko.

toliko… kao da

usporedbena rečenica

- Kuća se toliko stopila s pejzažem kao da mu pripada.

u slučaju da

uvjetna rečenica

- U slučaju da nemamo dovoljno djece za ustroj posebne odgojne grupe predškole, djecu uključujemo u dio redovitog programa dječjeg vrtića.

- Godišnji horoskop za 2013. jarcima donosi obećavajući i lagodan život, no samo u slučaju da se uspijete riješiti stresa i tenzija koje su vam postale zaštitni znak zadnjih godina.

umjesto da

dopusna rečenica

- Umjesto da kao Englezi identificiramo sve huligane, da se javno objave njihova imena, da im se zabrani dolazak na utakmice mi imamo ovo.

zato da

namjerna rečenica

- Ne oblačimo se samo zato da prikrijemo golotinju već i iz higijenskih razloga .

- Ljubav je lakše pridobiti nego novac ili bogatstvo, koje ionako želimo samo zato da bismo se mogli voljeti i biti voljeni.

- Siguran sam da nećete od mene nikada tražiti ni očekivati da sve što radim bude zato da Vam osiguram mjesto ministra ili ambasadora.

- Cookies ne koristimo zato da bismo pristupili Vašim podacima na serveru.

U vezničkim skupinama: a sve zato da, a sve samo zato da, a sve to zato da, a to zato da, baš zato da, i baš zato da, i to zato da, jedino zato da, jednostavno zato da, naprosto zato da, navodno zato da, pogotovo zato da, ponajprije zato da, ponajviše zato da, posebice zato da, posebno zato da, prije svega zato da, prvenstveno zato da, samo zato da, tek zato da, u prvome redu zato da, upravo zato da, već zato da, već i zato da

zbog toga da

namjerna rečenica

- Ostavio si svoj važan posao samo zbog toga da provjeriš jesam li otišla na terapiju?

- Vjerojatno to čine radi medijske pozornosti i zbog toga da netko negdje u nekoj sobi sa serverima trtari i pita se je li učinio sve što je trebao.

- Ti se postoci upisuju zbog toga da vam se ne dogodi da svaki studio za grafičku pripremu ili tiskara drukčije doživi vašu boju, pa vaš logo na svakoj posjetnici doživi promjenu nijanse boje .

U vezničkim skupinama: a sve zbog toga da, a sve samo zbog toga da, a sve to zbog toga da, a to zbog toga da, baš zbog toga da, i baš zbog toga da, i to zbog toga da, jedino zbog toga da, jednostavno zbog toga da, naprosto zbog toga da, navodno zbog toga da, pogotovo zbog toga da, ponajprije zbog toga da, ponajviše zbog toga da, posebice zbog toga da, posebno zbog toga da, prije svega zbog toga da, prvenstveno zbog toga da, samo zbog toga da, tek zbog toga da, u prvome redu zbog toga da, upravo zbog toga da, već zbog toga da, već i zbog toga da

zato… da

namjerna rečenica

U vezničkoj skupini: samo zato… da

• Katičić (2002.) ne spominje ovaj korelator izrijekom, ali ima primjer: Stranac se zato raspituje da brzo nađe put.

Pranjković, Ivo. 2008. Vezničko i nevezničko da u hrvatskome jeziku. Riječki filološki dani 7. Srdoč-Konestra, Ines; Vranić, Silvana (ur.). Rijeka. str. 505-515

Kolokacijska baza hrvatskoga jezika: http://ihjj.hr/kolokacije/search/?q=da&search_type=basic

ima trtari i pita se je li učinio sve što je trebao.

- Ti se postoci upisuju zbog toga da vam se ne dogodi da svaki studio za grafičku pripremu ili tiskara drukčije doživi vašu boju, pa vaš logo na svakoj posjetnici doživi promjenu nijanse boje .

U vezničkim skupinama: a sve zbog toga da, a sve samo zbog toga da, a sve to zbog toga da, a to zbog toga da, baš zbog toga da, i baš zbog toga da, i to zbog toga da, jedino zbog toga da, jednostavno zbog toga da, naprosto zbog toga da, navodno zbog toga da, pogotovo zbog toga da, ponajprije zbog toga da, ponajviše zbog toga da, posebice zbog toga da, posebno zbog toga da, prije svega zbog toga da, prvenstveno zbog toga da, samo zbog toga da, tek zbog toga da, u prvome redu zbog toga da, upravo zbog toga da, već zbog toga da, već i zbog toga da

zato… da

namjerna rečenica

U vezničkoj skupini: samo zato… da

• Katičić (2002.) ne spominje ovaj korelator izrijekom, ali ima primjer: Stranac se zato raspituje da brzo nađe put.

Pranjković, Ivo. 2008. Vezničko i nevezničko da u hrvatskome jeziku. Riječki filološki dani 7. Srdoč-Konestra, Ines; Vranić, Silvana (ur.). Rijeka. str. 505-515

Kolokacijska baza hrvatskoga jezika: http://ihjj.hr/kolokacije/search/?q=da&search_type=basic

(u vezničkoj funkciji) zaključna rečenica

- Voljan je doći, dakle neka dođe.

- Potpisi se skupljaju na teritoriju cijele Hrvatske, u organizaciji građana za građane, dakle niti jedna politička stranka ne stoji iza ove inicijative.

• Dakle kao veznik zaključnih rečenica spominju gotovo sve suvremene hrvatske gramatike. U gramatikama Silić-Pranjković  i Hudeček-Mihaljević zaključne se i isključne rečenice ne navode kao vrsta nezavisnosloženih rečenica. Veznici koji se uobičajeno navode kao veznici zaključnih rečenica (dakle, stoga, zato) smatraju se rečeničnim konektorima. Ostali veznici koji se uobičajeno navode kao veznici zaključnih rečenica (stoga što, zato što) smatraju se veznicima zavisnosloženih (uzročnih) rečenica. Donosimo opširnije objašnjenje iz Hudeček-Mihaljević (2019: 191): Među nezavisnosložene rečenice u nekim se gramatikama uvrštavaju i zaključne i isključne rečenice. Međutim, one se po svojim značajkama bitno razlikuju od sastavnih, rastavnih i suprotnih rečenica te je upitno može li ih se smatrati nezavisnosloženim rečenicama. Surečenice su u zaključnim i isključnim rečenicama u određenoj mjeri ovisne jedna o drugoj: u zaključnim se rečenicama druga surečenica odnosi prema prvoj kao zaključak, a u isključnim druga surečenica isključuje dio sadržaja prve surečenice. Kao vezna sredstva u zaključnim rečenicama navode se prilozi dakle, zato, stoga: Ena je već ručala, dakle neće ručati s nama., Ne znam riješiti ovaj zadatak, stoga trebam pomoć., Pavo nije za to kriv, zato ga ostavi na miru. Kao vezna sredstva u isključnim rečenicama navode se  prilozi jedino i samo te složena vezna sredstva jedino što, samo što: Sve sam naučila, samo još ponavljam matematiku., Vrijeme će danas biti lijepo, tek će oko podneva pasti malo kiše., Na rođendan su mi došli svi prijatelji, jedino Fran nije došao., Bilo je tiho, jedino što se čula perilica za rublje. U zaključnim i isključnim rečenicama surečenice mogu zamijeniti mjesta, npr. Ena neće ručati s nama, već je ručala., Samo još ponavljam matematiku, sve sam naučila., ali samo ako se vezno sredstvo izostavi. Dakle, za razliku od sastavnih, rastavnih i suprotnih rečenica u zaključnim i isključnim rečenicama vezna sredstva ne nalaze se između surečenica – to pokazuje i činjenica da se ona mogu uvrstiti na različita mjesta u drugu surečenicu: Ena je već ručala, neće, dakle, ručati s nama., Pavo nije za to kriv, ostavi ga zato na miru., Vrijeme će danas biti lijepo, oko podneva će tek pasti malo kiše. Stoga se zaključne i isključne rečenice (osim rečenica sa složenim veznicima samo što i jedino što) mogu razumjeti i kao bezvezničke nezavisnosložene rečenice (u kojima su dakle, zato, stoga, samo i jedino rečenični prilozi), a rečenice sa složenim veznicima samo što i jedino što kao posebna vrsta (isključnih ili eksceptivnih) zavisnosloženih rečenica.

1 razg. suprotna rečenica

- Općina Pitomača svojom je postojećom Odlukom o ugostiteljskoj djelatnosti definirala radno vrijeme ugostiteljskih objekata na području općine, dakle pravnih osoba, dok to nije ograničila i na privatne objekte.

• Dok je veznik u suprotnoj rečenici kojom se, kao i suprotnom rečenicom s veznicima ali, dočim i no izriče izrazita suprotnost: iznevjereno očekivanje ili neostvarena posljedica.U hrvatskome standardnome jeziku umjesto veznika dok, koji pripada razgovornome stilu, bolje je u suprotnoj rečenici upotrebljavati veznik kad. U svojim ga gramatikama navode Brabec, Hraste i Živković (1970: 201), Pavešić (1971.), Raguž (1997: 304), Barić i dr. (1997: 461), Katičić (2002: 179),

2 razg. uzročna rečenica

- Dok si me se potrudio pronaći, znam da ti nešto od mene treba.

• U hrvatskome standardnome jeziku umjesto veznika dok, koji pripada razgovornome stilu, bolje je u uzročnoj rečenici upotrebljavati veznik kad.

SINONIMI: čim :2, kad :7

3 vremenska rečenica

a radnja zavisne surečenice zbiva se istodobno s radnjom glavne surečenice

- Prvi obrok imao je dok je Ella još bila pod narkozom i na infuziji.

- Slušanjem, gledanjem, pjevanjem i plesom, igrom s igračkom ili razgovorom s prijateljem, dok se peru ručice ili juri za loptom, nailaze nove riječi, a to i ne primjećujemo...

b granična (terminativna) vremenska rečenica; radnja glavne surečenice zbiva se dok se ne ostvari radnja zavisne surečenice

- Čekala ga je dok nije došao.

- Nije mi bilo pre naporno, nisam se čak ni oznojio sve dok nisam stao.

- Dok nisam pogledao ovaj film, nisam ni znao da se nindže mogu katapultirati iz krošnje drveta.

- Sjedio sam tako nekoliko minuta dok nisam začuo slatki ženski glas s druge strane bara.

U vezničkim skupinama: još dok, osobito dok, pogotovo dok, samo (dotle) dok (Temeljna je karakteristika konzorcija da traje samo dok se ne ispuni cilj radi kojeg je osnovan., Jednoglasna izravna demokracija izvediva je samo dok postoji stvaran dogovor među svim članovima zajednice o vrlo važnim stvarima.), samo toliko dok, sve dok (Kada su napokon izašli na površinu, nisu znali gdje se nalaze sve dok im jedan dječak nije rekao da su u južnoj Italiji., Bojim se da lokalne vlasti neće reagirati sve dok zmija nekoga ne ugrize i dok se ne dogodi tragedija.), toliko dugo dok

Hrvatska školska gramatika: http://gramatika.hr/pravilo/vremenske-recenice/96/#pravilo

dok… dotle

granična (terminativna) vremenska rečenica

- Dok dišem, dotle postojim. LH

• Dok… dotle kao vremenski veznik navodi Katičić (2002.).

dok god

granična (terminativna) vremenska rečenica

- Trčanje treba izbjegavati dok god pacijent osjeća bol.

- Dok god radi, on se mora profesionalno usavršavati.

• Dok god kao veznik terminativnih (graničnih) vremenskih rečenica navodi Pranjković (2005.).

dotle dok

granična (terminativna) vremenska rečenica

- Čovjek je upravo poput izvora. On je živ i svjež samo dotle dok pušta da voda iz njega teče i oživljuje sve oko sebe.

- Od prosvjeda odustati nećemo sve dotle dok naš zahtjev ne bude ispunjen.

- Kad je župnik sakupio seljane da podignu ova dva grabova stupa, moglo se mirovati barem dotle dok ti oguljeni grabovi stupovi ne izagnjiju.

- Ja nisam ugrožen. Barem dotle dok mogu reći što mislim.

U vezničkim skupinama: barem dotle dok, samo dotle dok, sve dotle dok

(komparativ)… nego dok

usporedbena rečenica

- Uz morske pse prijeti veća opasnost ako se pljuska na površini nego dok se roni.

- Ponekad mi se čini da ga češće sad viđam nego dok je živio ovdje...

Kolokacijska baza hrvatskoga jezika: http://ihjj.hr/kolokacije/search/?q=dok&search_type=basic

1 (u vezničkoj funkciji) objektna rečenica

- Razina Dobre, otkad radi hidrocentrala Lešće, raste na tom dijelu za barem jedan metar, a stanovništvo nizvodno od brane pita se dokad tako i može li itko i išta uz rijeku i na samoj rijeci preživjeti taj vodeni nalet.

- Zanima me dokad će to tako biti, i imam li ja ko dispečer pravo zaustaviti prometovanje vozila u vlasništvu vuče vlakova na predmetnoj dionici dok se nešto ne poduzme?

• Prilog dokad u vezničkoj funkciji u objektnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o vremenskoj granici.

2 (u vezničkoj funkciji) subjektna rečenica

- Kako nema pisanih tragova iz toga vremena, ne zna se dokad je točno djelovala i tko je u njoj predavao.

- Zračna luka Zagreb od osam sati ponovno je zatvorena za sav promet. Ne zna se dokad će biti zatvorena.

• Prilog dokad u vezničkoj funkciji u subjektnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o vremenskoj granici.

3 (u vezničkoj funkciji) atributna rečenica

- Jedino je pitanje dokad će Hrvatski helsinški odbor uopće postojati.

• Prilog dokad u vezničkoj funkciji u atributnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o vremenskoj granici.

4 (u vezničkoj funkciji) vremenska rečenica

- Moj prijedlog je da se nastavi igra sve dok i zadnji ne bude u plusu, pa nek traje dokad treba, a svaka 3 mjeseca proglašavamo (pobjednička) međuvremena..

• Prilog dokad uvodi pitanje o vremenskoj granici, o vremenu u kojemu će što završiti, npr.: Dokad će biti dobro ako je meni dobro?, Dokad se misliš igrati?. U vezničkoj funkciji uvodi zavisnu surečenicu u objektnoj, subjektnoj, atributnoj i vremenskoj rečenici. Neki vremenski i mjesni prilozi tvoreni dodavanjem prefiksa (prijedloga) prilogu kad, tad, sad, tud, npr. dokad, dokud, dosad, dotad, dotud, otad, otkad, otkud, otud, zasad pišu se i nesastavljeno.

Tvorba: do-kad

1 (u vezničkoj funkciji) objektna rečenica, neizravno pitanje o vremenskoj granici u zavisnoj surečenici

- Umorni, pitamo se dokada možemo izdržati?

- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode objavilo je u ponedjeljak dokada Hrvatska mora početi odvojeno skupljati biootpad, građevni otpad, gume, itd...

• Prilog dokada u vezničkoj funkciji u objektnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o vremenskoj granici.

2 (u vezničkoj funkciji) subjektna rečenica, neizravno pitanje o vremenskoj granici u zavisnoj surečenici

- Ne zna se dokada će ova situacija potrajati.

• Prilog dokada u vezničkoj funkciji u subjektnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o vremenskoj granici.

3 (u vezničkoj funkciji) atributna rečenica, neizravno pitanje o vremenskoj granici u zavisnoj surečenici

- A na pitanje dokada će trajati ovakva situacija, sliježu ramenima i čekaju bolja vremena.

- Humanitarna božićna kampanja Hrvatskoga Caritasa »Za 1000 radosti« završila je 31. prosinca dokada je bio otvoren humanitarni broj telefona 060 801 801, koji su građani nazvali 166 375 puta.

• Prilog dokada u vezničkoj funkciji u atributnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o vremenskoj granici.

4 (u vezničkoj funkciji) vremenska rečenica

- Sastanak traje dokada traje.

• Prilog dokada uvodi pitanje o vremenskoj granici, o vremenu u kojemu će što završiti, npr. Pregovori idu dalje, ali dokada?, Dokada mislite biti na brodu?, Vidiš li mudrost u ovim riječima čovječe, ili i dalje ostaješ slijep? Dokada?. U vezničkoj funkciji uvodi zavisnu surečenicu u objektnoj, subjektnoj, atributnoj i vremenskoj rečenici. Neki vremenski i mjesni prilozi tvoreni dodavanjem prefiksa (prijedloga) prilogu kada, tada, sada, tuda, npr. dokada, dokuda, dosada, dotada, dotuda, otada, otkada, otkuda, otuda, zasada pišu se i nesastavljeno.

Tvorba: do-kada

1 (u vezničkoj funkciji) objektna rečenica

a uvodi neizravno pitanje o vremenskoj granici u zavisnoj surečenici

- Ne znam dokle će trajati ova tajna, ali u prilogu smo Vam ipak dostavili program svih događanja ovogodišnje, zbog monetarne krize donekle skraćene, ali zato ništa manje vesele, raspjevane i rasplesane Ljetne scene Špansko.

• Prilog dokle u vezničkoj funkciji u objektnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o vremenskoj granici.

b uvodi neizravno pitanje o mjesnoj granici u zavisnoj surečenici

- Iskreno, na početku ni sam nisam znao dokle će stići i kamo će je struje odnijeti, ali danas, rezimirajući učinjeno u ovih prvih pet godina ne mogu nego biti presretan i prezadovoljan.

• Prilog dokle u vezničkoj funkciji u objektnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o mjesnoj granici.

2 (u vezničkoj funkciji) subjektna rečenica

a uvodi neizravno pitanje o vremenskoj granici u zavisnoj surečenici

- Ne zna se dokle će ti poticaji trajati, a kad prestanu, krdo ide u Italiju za mortadele.

• Prilog dokle u vezničkoj funkciji u subjektnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o vremenskoj granici.

b (u vezničkoj funkciji) subjektna rečenica, neizravno pitanje o mjesnoj granici u zavisnoj surečenici

- Ne zna se dokle sežu kompetencije liječnika, a dokle prava roditelja te gdje se one preklapaju.

• Prilog dokle u vezničkoj funkciji u sujektnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o mjesnoj granici.

• Prilog dokle u vezničkoj funkciji u objektnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o vremenskoj granici.

3 (u vezničkoj funkciji) atributna rečenica

a neizravno pitanje o vremenskoj granici u zavisnoj surečenici

- Ostaje otvoreno pitanje dokle će to ostali samo tolerirati, a kada će svoja prava potražiti i na ulici.

• Prilog dokle u vezničkoj funkciji u atributnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o vremenskoj granici.

b atributna rečenica, neizravno pitanje o mjesnoj granici u zavisnoj surečenici

- Postavlja se pitanje dokle to može ići.

• Prilog dokle u vezničkoj funkciji u atributnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o mjesnoj granici.

4 (u vezničkoj funkciji) granična (terminativna) vremenska rečenica

- Prema preporuci UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dijete bi trebalo dojiti do njegove druge godine života te nastaviti dokle majka i dijete to uzajamno mogu i žele.

◦ Pranjković ovaj veznik navodi kao veznik graničnih (terminativnih) vremenskih rečenica.

5 (u vezničkoj funkciji) granična (terminativna) mjesna rečenica

- Na uspon smo krenuli iz mjesta Vrbanj dignuvši se autom dokle nam je dozvolio snijeg.

dokle god

granična (terminativna) vremenska rečenica

- Ona je čekala s kamenjem u rukama na gredi dokle god nije izbio na vrh kanjona i nestao.

Aralica. Graditelj svratišta.

- Dokle god ti je okrenut licem, i smiješi se, i govori lijepo, i sve je u redu.

Aralica. Graditelj svratišta.

- Opisane se funkcije normalno održavaju dokle god je broj trombocita veći od 40 do 50 x 109/L.

- U tim se stanjima dijagnoza akutne leukemije ne može potvrditi dokle god se citološkim pretragama ne nađu blasti.

U vezničkim skupinama: sve dotle dokle god, i to dokle god (Tako će ostati sve dotle dokle god se ponašamo kao da je u jeziku (hrvatskom) sve dopušteno, jer je, kako se često čuje, glavno da se razumijemo.)

• Veznik dokle god kao veznik graničnih (terminativnih) vremenskih rečenica spominje se u Silićevoj i Pranjkovićevoj gramatici (2005).

• Prilog dokle uvodi 1. pitanje o vremenskoj granici, o vremenu u koje će što završiti, npr. Dokle ću, Gospodine, zapomagati, a da ne čuješ? te 2. pitanje o mjesnoj granici, koliko daleko npr. Što mislite na kojem će koraku Vlada popustiti i dokle ste spremni ići? U vezničkoj funkciji uvodi zavisnu surečenicu u objektnoj, subjektnoj i atributnoj rečenici s neizravnim pitanjem o vremenskoj odnosno mjesnoj granici u zavisnoj surečenici te u vremenskoj i mjesnoj rečenici.

1 (u vezničkoj funkciji) objektna rečenica

- Podsjetnici na prošle romantične trenutke služe nam da vidimo dokud smo dogurale, kao uspomene na mlade dane i podsjetnik koliko je lijepo biti voljen.

- I činjaše mu se tako da je to prava istina, pa kad je jednom iza take sanje ustao, toliko se smutio, da nije znao dokud doseže san, dokud život.

- Danas sam otkrila dokud seže moja ovisnost, i dokle sam došla u svojoj autodestruktivnosti.

• Prilog dokud u vezničkoj funkciji u objektnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o mjesnoj granici.

2 (u vezničkoj funkciji) subjektna rečenica

- Jasno se vidi dokud to može ići.

• Prilog dokud u vezničkoj funkciji u subjektnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o mjesnoj granici.

3 (u vezničkoj funkciji) atributna rečenica

- Postavlja se pitanje dokud to može ići.

• Prilog dokle u vezničkoj funkciji u atributnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o mjesnoj granici.

4 (u vezničkoj funkciji) granična (terminativna) mjesna rečenica

- Kada dođeš do tjemena ili dokud želiš, napravi mašnu i baci se na novi pramen te tako redom.

SINONIMI: dokle :5, dokuda :4, kuda do kuda :5

dokud god

granična (terminativna) mjesna rečenica

- Mogu se rastegnuti dokud god me požele, dokle god sam zainteresitran i dokud god su me spremni platiti.

• Prilog dokud uvodi pitanje o mjesnoj granici, koliko daleko, npr. Dokud seže bezobrazluk i licemjerje takvih?.

Tvorba: do-kud,

1 (u vezničkoj funkciji) objektna rečenica

- Stvarno je nevjerovatno dokuda sežu tvoje dezinformacije

- Poznajem njen karakter i način razmišljanja, a ona sama zna svoje granice, u što se upustila i dokuda može ići.

• Prilog dokud u vezničkoj funkciji u objektnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o mjesnoj granici.

2 (u vezničkoj funkciji) subjektna rečenica

- Ne zna se dokuda bi to moglo ići.

• Prilog dokud u vezničkoj funkciji u subjektnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o mjesnoj granici.

3 (u vezničkoj funkciji) atributna rečenica

- Nitko od sudionika pri tom ne dvoji da je takav predmet potreban u školama, no pitanje je dokuda on treba ići i mora li baš zadirati u tako osjetljiva pitanja kao što je intima, svjetonazor ili obitelj za koju većina sociologa i znanstvenika još uvijek tvrdi kako je temelj društva.

• Prilog dokud u vezničkoj funkciji u atributnoj rečenici uvodi neizravno pitanje o mjesnoj granici.

4 (u vezničkoj funkciji) granična (terminativna) mjesna rečenica

- Koliko se daleko prostire grmlje ili dokuda dolijeću insekti može u velikoj mjeri utjecati na njihovu osjetljivost zbog gubitka staništa, a porast stanovništva može samo povećati tu štetu.

dokuda god

granična (terminativna) mjesna rečenica

• Prilog dokuda uvodi pitanje o mjesnoj granici, koliko daleko, npr. Dokuda seže vaša dobrota?

Tvorba: do-kuda,

1 suprotna rečenica

- Jednom će sinu omogućiti visoko obrazovanje, dočim će drugom sinu odrediti da ima orati i kopati.

- Programe za postulaturu i novicijat je nekako lakše izraditi, dočim je izazov veći kada je riječ o studijima iz filozofije i teologije ili izobrazbi drugih sveučilišnih zvanja.

- Tako će polufinala biti na rasporedu 4. i 18. travnja, dočim će se finalni susreti igrati 2. i 8. svibnja.

- Primljeni pogodak djelovao je prilično šokantno na domaće, dočim su Osječani dobili krila.

• Dočim je veznik u suprotnoj rečenici kojom se, kao i suprotnom rečenicom s veznicima ali, dok i no izriče izrazita suprotnost: iznevjereno očekivanje ili neostvarena posljedica. Dočim kao suprotni veznik navode Barić i dr. (1997: 463) i Raguž (1997: 303).

2 vremenska rečenica,

a radnja zavisne surečenice zbiva se neposredno prije radnje glavne surečenice

- Dočim shvatimo funkciju ikonografije u kršćanstvu, postane jasno kako kršćanstvo zapravo nie religija već praznovjerje... u punom smislu te riječi.

- Dočim cvijet otrgneš i presiječeš otajne sokove iskona, moji dušići stanu bježati, a sa svakim dušićem odlaze po jedne šarenice, po jedan miriščić duhovni, pa stoga boje blijede i mirisi nestaju, a ono što od cvijeta ostaje postaje glib kao i sve što je zemaljsko i đavaosko.

- Mrzim takve scene, ali dočim je zamakao iza zida, rasplakala sam se za radnim stolom.

- Dočim je HDZ dobio izbore u ljeto 2013., Goran Pauk je, stigao u gradsku upravu da bi na prvoj konferenciji za novinare tek izabranog gradonačelnika Željko Burića, „pomogao“ kolegi utvrditi gradske prioritete.

• Da se radnja zavisne surečenice zbiva neposredno prije radnje glavne surečenice izriču i veznici čim, istom što, netom što, samo što, tek što.

b radnja osnovne i zavisne surečenice zbivaju se istodobno

- Jednom će sinu omogućiti visoko obrazovanje, dočim će drugom sinu odrediti da ima orati i kopati.

• Veznik dočim kao veznik vremenskih rečenica navodi Katičić (2002: 237), i Barić i dr. (1997: 486),  a u primjerima u kojima su vremenske rečenice donosi i Babukić (1854: 415).

1 zast. uzročna rečenica

- Čuj, djevojko, Bogu ću te tužit, e si meni srce odnijela!

Botić, prema Benešićevu rječniku, s. v. e

• Kao uzročni veznik (u starinskom i pučkom govoru) navodi ga Katičić, kao i primjer: Car hoćaše izgubiti ljubu / e mu ljuba mnoga sakrivila (Npj. 2,26). Katičić, 274.

2 zast. posljedična rečenica

- A bunar je bio otvoren, e svaki odmah vidi da je prazan.

Nazor, S otoka, prema Vukojević (2008: 241)

- On i šuti kao da me time bodri, e razvežem jezik i progovorim.

Nazor, S otoka, prema Vukojević (2008: 241)

- I on prozbori krilatu riječ takvim glasom, e sam mislio, da mi sve samo kamanje baca o glavu.

Kranjčević, prema Benešićevu rječniku, s. v. e

• Kao posljedični veznik (u starinskom pučkom jeziku) navodi ga Katičić (2002: 289), uz primjer Al je pusta Zeta ustanula / e je ne bi orav preletio / a ne ranjen Draško pregazio. (Npj. 4, 65). Kao posljedični veznik navodi ga Vukojević (2008: 239-241).

3 zast. objektna rečenica

- Mladi mu se ljudi, da pokažu e nisu ni tako mladi, stadoše smijati, a kako je od ničega najlakše postati megaloman, Bitanga poče vjerovati da je duhovit.

Janko Polić Kamov, prema  Vukojević (2008: 240)

- Brat Lukin, Tomo, mislio je, e je to dužan svojoj djeci; djeca mora da znadu na takav dan, da se rodio Bog, njihov mali dobročinitelj Isus.

Livadić, prema Vukojević (2008: 240)

- Nebom se nepomično pružio samo jedan, crn i duguljast oblačak; miš, e je kroz pukotinu modrog plašta nebeskog prokuljao dim.

A. G. Matoš, prema Vukojević (2008: 240)

- Mniš, e je kroz pukotinu modrog plašta nebeskog prokuljao dim.

Matoš, preme Benešićevu rječniku, s. v. e

• Kao izrični veznik („u starinskom i svečanom izričaju”) navodi ga Katičić (2002: 357): „Izrične rečenice s veznikom e uvrštavaju se uz pokazne zamjenice što stoje uz glagole govorenja.” te donosi primjer: Zbori mlada e ih doma nema.  Izrični veznik e spominje i Vukojević (2008: 239-240): „…pokazuje se da je e izrični veznik koji se javlja i u najnovijoj literaturi sve do polovice 20. stoljeća (u Matoša, Nazora, Livadića).” Rečenice koje navodi Vukojević i koje prenosimo u primjerima objektne su, jedna i zavisno-upitna: Sjede na primjer pod stogom sijena i ćutajući zirkaju e će se gdje pojaviti glava onoga koji traži.. Zastarjeli veznik e („ponešto zastarjeli veznik e”) spominje se i u knjizi Povijesni pregled, glasovi i oblici (1991: 384) bez detaljnijega opisa.

Vukojević, Luka. 2008. Izražavanje posljedičnih odnosa u hrvatskome standardnom jeziku. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. 239-241.

1 zast. namjerna rečenica

- Sve gubiš eda bi više našao.

- Potom svoju robu odvoji od njezine i zaključa je u ormar kupovni, eda duša razmetna ne bi što od njegova komu dala, jal prodala.

- Stoga ti se molim, predragi moj brate, kako se samo Boga može moliti, otvaraj oči ovom našem nevoljnom puku, eda bi već jednom prestao za druge krv prolijevati i drugima prijestolnice graditi.

- Ostaje samo Dubrovnik, kojem treba uz državne investivcije ponajprije omogućiti kvalitetnu vezu s aerodromom u Ćilipima i dobru povezanost do CG granice, eda bi privukli bar dio turista od susjeda.

- Kada smo prvi put zatražili objašnjenja zašto pretplatnici dobivaju stara izvješća o stanju računa, u spomenutom Sektoru ostali su zatečeni i tražili neko vrijeme eda bi provjerili o čemu se radi.

- Pa zar nikom još ne pade na pamet, — reći ću ja, da ju spremi u bolnicu, eda bi se izliečila?

Nikola Tordinac. Odabrane crtice i pripoviesti

- Ukratko: ili će Gates drugima predati svoje programske kodekse da bi se mogli ravnopravno utrkivati s Microsoftom u programima (internetskima ili ne) baziranima na Microsoftovu operacijskom sustavu Windowsu ili će biti razbijen eda bi poduzeća kćeri mogla međusobno početi konkurencijsku utrku.

U vezničkim skupinama: sve eda, upravo eda, samo eda, baš eda, barem eda, jedino eda

• Namjerni veznik eda navode Maretić (1963: 540), Brabec, Hraste i Živković (1970: 209), Pavešić (1971.), Raguž (1997: 304),  Barić i dr. (1979: 498), Katičić (2002: 275), Silić i Pranjković (2005: 346).

2 rečenica iznevjerenoga očekivanja.

- Zatim slijedi Luna autorice Jadranke Bukovice, čiji početak nalikuje epskom fantasyju, eda bi nam donijela neočekivani twist.

eda li

1 namjerna rečenica

- Sada mi prolete u pameti oni slatki časovi u našem seljačkom domu kako smo, kad bi već gusti mrak potamnio zemlju, sva djeca prislanjala uha na golu zemlju našega brijega eda li čujemo korake očeve, koji se imao odnekuda vratiti; ili se pako sjetih onih časova kada letjesmo sa svoga brda poput ptičica, isprhavši iz gnijezda, gdje opazismo svoju dobru i tihu majčicu kako dolazi s proštenja i nosi bijeloga krušca i slatkih kolačića.

Ante Kovačić, U registraturi

2 objektna rečenica

- A pokažite sada vi, da vidimo eda li kruh kukuružnjak bolje čisti i drži zube ili ove vaše fabulije što izbijaju crnu i krvavu pjenu iz usta?

Ante Kovačić, U registraturi

- Sada mi prolete u pameti oni slatki časovi u našem seljačkom domu kako smo, kad bi već gusti mrak potamnio zemlju, sva djeca prislanjala uha na golu zemlju našega brijega eda li čujemo korake očeve, koji se imao odnekuda vratiti; ili se pako sjetih onih časova kada letjesmo sa svoga brda poput ptičica, isprhavši iz gnijezda, gdje opazismo svoju dobru i tihu majčicu kako dolazi s proštenja i nosi bijeloga krušca i slatkih kolačića.

Ante Kovačić, U registraturi

(elativ)… eda

posljedična rečenica, prekomjernog uzroka

• I u zapisu e da, vidi pod da.

Tvorba: e-da, da, vidi pod da.

zast. suprotna rečenica

• Veznik ele spominje Maretić (1963: 538): „Veznik ama uzet je iz turskoga jezika, isto tako i veznik ele i (veoma rijetki) ema, a veznik ma iz talijanskog.”  Maretićev je primjer: ona se zatezala i suprotila, ele najposlije mati je kojekako namoli. nar. prip. 177.

• Veznik ele spominje Maretić (1963: 538): „Veznik ama uzet je iz turskoga jezika, isto tako i veznik ele i (veoma rijetki) ema, a veznik ma iz talijanskog.”  Maretićev je primjer: ovako joj rijec besjedili, ema veli sirota Roksandra. nar. pjes. 2, 127.